Sve kompanije čije su matice iz EU a u Hrvatskoj imaju svoje tvrtke kćeri mogu odahnuti jer im neće porasti porezno opterećenje iako SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, na isti način kao i Račanova godine 2001., uvodi porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti nerezedintima! No, ova Vlada, za razliku od Račanove, ne kani uzeti svojih 12 posto (Račanova je imala stopu od 15 posto) od dividende koju iz Hrvatske povlače tvrtke poput Mola, Deutsche Telekoma, UniCredita, Intese Sanpaolo i sve ostale.

Razlog je drugačiji zakonski režim koji predviđa izuzetak od plaćanja poreza na kapitalni prinos samo za majke registrirane u EU uz uvjet da u svojim kćerkama u Hrvatskoj imaju najmanje 10 posto udjela u kapitalu u neprekidnom trajanju od najmanje dvije godine. Nema komentatora koji načelno nije pohvalio Vladin cilj da na taj način nagradi stateške investitore, a zaprijeti poreznim udarom onima špekulativne prirode. No, pitanja bi se mogla otvoriti zbog čini se nekima na prvi pogled dvojbenih različitosti i nejednakog tretmana ulagača. Dvjesto milijuna kuna državni proračun godišnje će inkasirati na taj način samo od tvrtki čije su majke smještene u ostatku svijeta u državama s kojima Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vlado Brkanić kaže da za njih raste porezno opterećenje s 20-ak posto na 34,5 posto što je niže od Slovenije gdje iznosi 38 posto, ali sigurno nije poticajni ambijent. Po njemu bi to čak mogao biti razlog da će Hrvatska ubuduće teže privlači investitore iz drugih dijelova svijeta. Hrvoje Jelić iz tvrtke Zgombić i partneri potvrdio je da se može otvoriti pitanje za američke investicije jer SAD i Hrvatska još nemaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Uz dvojbu hoće li pod novim okolnostima američkom kapitalu biti uopće zanimljiv ulazak u Hrvatsku, isti problem, ali zbog eventualnih kineskih investicija, navela je revizorica Dubravka Kopun. Istaknula je to pitanje u svijetlu stalnih najava dolaska kineskog kapitala i fondova na koje se čini slabo računa. “Kvaka je u tome što nova pravila koja na prvi pogled rasterećuju većinu ulagača koji nam i dolazi iz EU nije moguće sagledati bez Pravilnika o porezu na dobit koji tek treba propisati ministar financija”, kazala je Kopun dodajući da je to područje vezano uz pitanje definiranja porezne utaje. To je i Brkanićeva ključna zamjerka, kaže, opasnoj zakonskoj formulaciji koja otvara mogućnost za arbitrarnu ocjenu svakog pojednog poreznika je li nešto razvidno ili nije, te može dovesti do pravne nesigurnosti: “Treba imati na umu da ulagači najmanju prijetnju shvaćaju ozbiljno i klone se ambijenta u kojem nisu jasna pravila što je utaja, a što nije.”

Čeka se Linićev propis

Slijedi raj za odvjetnike
Vlada predviđa da će proračun stajati dvije milijarde smanjenje porezne obveze poduzetnika koji su povećali temeljni kapital reinvestiranjem dobiti. Poduzetnici još šute, a revizorica Kopun kaže da mnogi čekaju da ministar financija definira u kojim situacijama povećanje temeljnog kapitala nije izvršeno s ciljem utaje poreza. “Čeka se da ministar Linić propiše vremenski rok u kojem se ne smije ovako povećani temeljni kapital u cilju smanjenja porezne osnovice naknadno smanjiti”, kaže Kopun.“U slučaju da se ostvare Vladine brojke bit će to raj i za odvjetnike i notare.”