Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HNB diže obveznu pričuvu na 15 posto

Autor: Ana Blašković
26. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Tjedan dana nakon što je bankarima poručio da se prestanu igrati tečajem jer će ih u protivnom kazniti dizanjem obvezne pričuve, guverner Željko Rohatinski ispunio je svoje obećanje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nakon što je u četvrtak tečaj narastao na 7,566238 kuna za euro, na izvanrednoj sjednici Savjeta u četvrtak je odlučeno da će banke umjesto 14 posto izdvajati 15 posto na primljene depozite. Time će se iz novčanog sustava povući 3,1 milijarda kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu) zahvaljujući kojima je tečaj bio pod snažnim deprecijacijskim pritiskom. Osim više pričuve uvodi se i njezin izvanredni obračun od 27. siječnja kako bi se tečaj čim prije stabilizirao. HNB-ov potez nije iznenadio bankare; oni već neko vrijeme nagađaju o mogućoj reakciji monetarne vlasti. Ipak, izbor da sterilizira višak kuna dizanjem pričuve pokazao je da je guverner Željko Rohatinski za spekulacije banke odlučio kazniti udaranjem po džepu umjesto da troši devizne rezerve. Guverner je, podsjetimo, pokušao s bankarima postići “džentlmenski” dogovor da prestanu spekulirati kunom. Prošlog je tjedna rekao da će HNB i dalje održavati stabilan tečaj poručivši da pritom ne misli da je najbolji način da se to radi deviznim intervencijama. “Ovo je ponajprije signal bankama: ako one iz ovoga ne izvuku određene zaključke, mi ćemo poduzeti puno snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve”, rekao je tada Rohatinski. Bankari, međutim, odbijaju optužbe da pretjerano kupuju devize i pumpaju tečaj zbog vlastite zarade već zbog objektivne potražnje na tržištu i usklađivanja svojih pozicija. Samo je ove godine dvjema deviznim intervencijama Hrvatska narodna banka potrošila 327 milijuna eura pričuva čime je s tržišta povučeno 2,46 milijardi kuna. U rujnu prošle godine obvezna rezerva povećana je sa 13 na 14 posto, čime je iz optjecaja uklonjena 3,1 milijarda kuna, no deprecijacijski pritisci nisu zaustavljeni.

Tjedan dana nakon što je bankarima poručio da se prestanu igrati tečajem jer će ih u protivnom kazniti dizanjem obvezne pričuve, guverner Željko Rohatinski ispunio je svoje obećanje.

Nakon što je u četvrtak tečaj narastao na 7,566238 kuna za euro, na izvanrednoj sjednici Savjeta u četvrtak je odlučeno da će banke umjesto 14 posto izdvajati 15 posto na primljene depozite. Time će se iz novčanog sustava povući 3,1 milijarda kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu) zahvaljujući kojima je tečaj bio pod snažnim deprecijacijskim pritiskom. Osim više pričuve uvodi se i njezin izvanredni obračun od 27. siječnja kako bi se tečaj čim prije stabilizirao. HNB-ov potez nije iznenadio bankare; oni već neko vrijeme nagađaju o mogućoj reakciji monetarne vlasti. Ipak, izbor da sterilizira višak kuna dizanjem pričuve pokazao je da je guverner Željko Rohatinski za spekulacije banke odlučio kazniti udaranjem po džepu umjesto da troši devizne rezerve. Guverner je, podsjetimo, pokušao s bankarima postići “džentlmenski” dogovor da prestanu spekulirati kunom. Prošlog je tjedna rekao da će HNB i dalje održavati stabilan tečaj poručivši da pritom ne misli da je najbolji način da se to radi deviznim intervencijama. “Ovo je ponajprije signal bankama: ako one iz ovoga ne izvuku određene zaključke, mi ćemo poduzeti puno snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve”, rekao je tada Rohatinski. Bankari, međutim, odbijaju optužbe da pretjerano kupuju devize i pumpaju tečaj zbog vlastite zarade već zbog objektivne potražnje na tržištu i usklađivanja svojih pozicija. Samo je ove godine dvjema deviznim intervencijama Hrvatska narodna banka potrošila 327 milijuna eura pričuva čime je s tržišta povučeno 2,46 milijardi kuna. U rujnu prošle godine obvezna rezerva povećana je sa 13 na 14 posto, čime je iz optjecaja uklonjena 3,1 milijarda kuna, no deprecijacijski pritisci nisu zaustavljeni.

Autor: Ana Blašković
26. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close