Kad za koji dan u Hrvatsku stignu predstavnici MMF-a, a potom i rejting agencije Fitch, Vlada će im pokazati jučer usvojeni Prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Ove godine računa s realnim rastom BDP-a od 0,8 posto, i to najviše zahvaljujući rastu investicija (za čak 7,4 posto). Na razini opće države deficit bi pao na 3,2 posto BDP-a. Hoće li ih uvjeriti u pokretanje gospodarstva uz istodobnu fiskalnu prilagodbu, ostaje vidjeti, no većina domaćih analitičara “u dobroj je vjeri” pozdravila smanjenje deficita iako su posrijedi manje prilagodbe nego što su prizivali neki analitičari, pa i središnja banka. Neki analitičari ipak ističu veliku zadršku prema realnosti projekcija Vlade Zorana Milanovića.

Ministar Branko Grčić priznao je da u smjernice nisu uračunate tri milijarde kuna potencijalnog utega na ime dospijeća jamstava, a da su one slagane računajući s optimističnim scenarijem u susretu s novinarima priznao je i prvi potpredsjednik Radimir Čačić koji je pritom dodao kako će u nepovoljnijem scenariju ekonomskog okruženja posegnuti za “drugom linijom obrane” odnosno “još radikalnijim rezanjem potrošnje”, što očito podrazumijeva zahvate pri rebalansu. Rashodna strana i uštede koje Vlada navodi u potrošnji za neke su promatrače i mnogo sporniji dio Smjernica nego prihodna strana, premda na intervencije u porezni sustav gledaju dosta različito. “Mislim da nerazrađenost rashoda pokazuje da Vlada još nema jasnu sliku kako će to smanjenje provesti”, kaže donedavna ministrica financija Martina Dalić. Dodaje kako nema govora o konkretnim zakonodavnim i strukturnim promjenama koje bi ta smanjivanja trebale osigurati. “Na taj je način, a s obzirom na neizvjesne učinke predloženih intervencija u prihode, opseg i pouzdanost snižavanja deficita i dalje ostaje nejasan. Primjerice, spominje se sniženje ”ostalih rashoda“ za 2 milijarde kuna, a njihovo je ukupno izvršenje u 2011. bilo nekih 4,6 milijardi, od čega su 1,4 milijarde transferi lokalnoj državi za izravnanje. Ukratko, ono što je jedino sigurno iz ovih smjernica jest da će se povećati porezi i porezni teret.Sindikalist Vilim Ribić veliki upitnik stavlja na najavljene uštede od dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene, koji se u Smjernicama objašnjavaju prije svega uštedama na ”ostalim rashodima za zaposlene”.

“Te stavke mogu uključivati prekovremeni rad s jedne strane, te dodatke na plaće regulirane kolektivnim ugovorima koji se ne mogu jednostrano ignorirati – ili barem ne bez rizika sudskih tužbi. Sindikati, dakako, mogu s Vladom sjesti za stol i odreći se nekih od tih prava, ali osobno bih inzistirao na referendumu oko tih pitanja. Način i sadržaj kojim je Vlada prezentirala projekcije vezane uz rashodnu stranu, koje su ključ svega a u kojima nema ni elementarnih tablica i pojašnjenja pojedinih kategorija rashoda, i za Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta potvrda su da se radi o ”neozbiljnom dokumentu“ koji teško može biti pouzdana podloga za valoriziranje fiskalne politike. ”Ovime se ne nudi konsolidirana bilanca javnog sektora niti naznake reformi, a nejasno je i kako se kane realizirati investicije javnih poduzeća kojima se najavljuje otkidanje značajnih izvora prihoda kroz naknade. Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže pak kako je od konkretnih reformi u smjernicama razaznao tek u planovima vezanim uz subvencije Hrvatskim željeznicama, primijetio je i izostanak mogućeg proračunskog tereta koji bi mogao doći iz brodogradnje. Bojim se da su ove smjernice fokusirane na kratki rok, iz tih najava ne vide se potezi koji nose bitne promjene. Takav pristup primjeren je za konkurentne strukture gospodarstva, a mi to nemamo, kaže Starčević.

Od konkretnih reformi razaznao sam tek o planovima vezanim uz subvencije HŽ-u
Anton Starčević RBA

Ne nudi se bilanca javnog sektora nema naznaka reformi, nejasno je i kako će realizirati investicije
Ž. Lovrinčević, EIZG

Nerazrađenost rashoda pokazuje da Vlada još nema jasnu sliku kako će to smanjenje provesti
Martina Dalić bivša ministrica

Dodaci na plaće regulirani kolektivnim ugovorima ne mogu se jednostrano ignorirati
Vilim Ribić, sindikalist

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj