Karneval vuče porijeklo od raskalašenih gozbi antičkog Rima i Grčke, u kojima se slavilo ponovno rođenje svjetla i nadolazak proljeća. Moderno slavlje kakvo danas poznajemo nastalo je u španjolskim i portugalskim kolonijama te je uklopljeno u katolički kalendar. Budući da je korizma doba odricanja, vrijeme prije nje služi za privremeni oproštaj od gurmanskih i erotskih užitaka u vidu neobuzdane gozbe. Ljudi se maskiraju kako bi sakrili identitet te bez srama uživali u hrani, piću, plesu i ostalim putenim zadovoljstvima. Riječ karneval (tal. carnevale) lingviste potiče na maštovita tumačenja. Po jednoj teoriji potječe od talijanskih riječi carne (meso) i levare (odnijeti), što odražava odricanje od mesa, budući da su karnevalski dani posljednje vrijeme prije Korizme kada je još dozvoljeno jesti meso. Druga govori kako riječ potječe od uzvika “carne vale”, što se može prevesti kao “zbogom meso”. Neki jezičari koji tvrde da riječ, ali i običaj karnevala dolazi od latinskog izraza carrus navalis (plovidbena kola) i rimskog festivala boginje Izide. Tom prilikom narod bi vukao Izidin kip prema obali radi blagosivljanja sezone plovidbe. Sudionici parade bi maskirani koračali iza i kraj kola na kojima je bio prenošna ukrašena drvena lađa.

1.Brazilci su kraljevi karnevala
Rio de Janeiro zasigurno je najpoznatiji karnevalski grad na svijetu. U karnevalskom razdoblju na gradskim ulicama se zabavlja dva milijuna posjetitelja, a prenose ga brojne televizijske postaje diljem svijeta. Festival će ove godine trajati od 17. do 22. veljače, a započet će s krunidbom Debelog Kralja (inačica tradicionalnog portugalskog Kralja Mome), kojemu gradonačelnik predaje ogromni zlatni i srebrni ključ. Zatim slijedi danonoćno ludovanje po ulicama, trgovima, barovima i klubovima, a kulminacija fešte je povorka pripadnika brojnih škola sambe. Povorka koju čini do desetak tisuća plesača, svirača i pjevača prolazi kroz čuveni stadion Sambodromo, koji je 1984. godine izgrađen posebno za tu priliku. Karneval je nastao sredinom 17. stoljeća, kad su Brazilci prihvatili običaje portugalskih doseljenika, koje su s vremenom obogatili plesom robova iz Afrike – vatrenom sambom. Sredinom 19. stoljeća započelo je osnivanje karnevalskih klubova, koji su se s vremenom razvili u škole sambe. Tako je Rio dvadesetih godina prošlog vijeka postao nadaleko poznat po povorkama, zabavama i balovima, koji su svake godine bili sve raskošniji i upečatljiviji. Škole sambe vrlo ozbiljno shvaćaju ovo natjecanje, čemu svjedoči i podatak da neke od njih ulažu po milijun dolara u pripreme. Tijekom čitave godine osmišljava se koreografija, komponira se glazba i šiju glamurozni kostimi okićeni perjem, kako bi se svaka od škola u karnevalskim danima predstavila u najboljem mogućem svjetlu i na koncu odnijela prestižnu pobjedu. Mnogi Brazilci drže da je karneval u Olindi, u saveznoj državi Pernambuco, još luđi od onog u Riju. Stupanj ludosti se ne može precizno izmjeriti, no izvjesno je da ovaj ima jači afrički štih. Zbog veće blizine afričkog kontinenta, Pernambuco je bio jedno od udarnih odredišta za iskrcavanje robova s Crnog kontinenta na Zeleni. Iako ovogodišnji karneval službeno traje od 17. do 22. veljače, pretkarnevalsko ozračje nastupilo je u prosincu, pa su turisti hrupili u Olindu i obližnji Recife.

2. Goa – dašak Portugala u Indiji
Jedinstven karneval u Indiji uspostavili su Portugalci, koji su vladali Goom preko petsto godina te je važan dio njihovog naslijeđa. Karnevalski dani u Goi privlače stotine tisuća posjetitelja sa svih strana planeta. Na početku slavlja legendarni Kralj Momo preuzima upravljanje državom, a ulice ožive pjesmom i bojama. Velike šarene povorke prolaze kroz čitavo područje, a brojni koncerti, ples i večernje zabave tek su dio vesele atmosfere koja privlači brojne turiste željne nezaboravnog iskustva. Karneval završava s čuvenim crveno-crnim plesom koji se održava u Klubu National u Panajimu.

3. Remek-djelo Barranquille
Karneval u kolumbijskoj Barranquilli veličinom je drugi u svijetu nakon Rija i ima brojne obožavatelje u utjecajnim institucijama. U studenome 2003, UNESCO je karneval u Barranquilli proglasio jednim od “remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva”. Tradicija održavanja ovog festivala datira iz 19. stoljeća i njeguje razne stilove tradicionalne kolumbijske muzike i plesove poput afričkog konga i španjolskog palotea. Svake godine tisuće turista dolaze sudjelovati u ovom događaju, koji je sretan spoj europske, afričke i indijanske kulture. Festivalsko slavlje počinje četiri dana prije Čiste srijede i doseže vrhunac u subotu tijekom živopisne Bitke cvijeća. Za vrijeme karnevala, redovne gradske aktivnosti stavljene su na čekanje, budući da je cijeli grad zauzet pjesmom, plesom i slavljem.

4. Karipski ritmovi Trinidada
Karneval u Trinidadu spoj je europske religijske tradicije prvih doseljenika i afričke kulture, koju su doveli robovi. U početku je karnevalska zabava bila samo za široke mase, dok je otočna viša klasa gledala, ali nije sudjelovala u festivalu. Danas je karneval u Trinidadu spektakularan događaj koji privlači horde obožavatelja sa svih strana svijeta. Svake godine u karnevalskim danima ulice su pune turista i lokalnog stanovništva koji se druže, zabavljaju i gledaju povorku. Svi nose raskošne kostime i maske jarkih boja prekrivene šljokicama i perjem te dane provode plešući i zabavljajući se na ulicama. Trinidad ima bogatu muzičku tradiciju, koja igra veliku ulogu u festivalu. Brojni bubnjari održavaju dobru atmosferu, a ulicama i barovima se šire zvuci tradicionalne glazbe kalipso, koju je u novije vrijeme polako zamijenila soca. Osim raskošnih povorki, održavaju se i brojna natjecanja, od kojih treba izdvojiti ono za najboljeg glazbenog izvođača te pobjednika u limbu, plesu rođenom na Trinidadu.

5. “Masni utorak” u New Orleansu
Karneval u New Orleansu, popularni je američki festival, koji je nastao sredinom 19. stoljeća po uzoru na bogatu francusku baštinu. Poznatiji je kao Mardi Gras, što na francuskom doslovno znači masni utorak, aluzija na gozbu bogatu punomasnim sastojcima. Na Mardi Grasu američki građani sudjeluju kako bi pokazali poštovanje prema različitim kulturama koje zajedno žive u najvećem gradu Louisiane. Na festivalu uvijek prevladavaju ljubičasta, zelena i zlatna boja, koje simboliziraju pravdu, snagu i vjeru. Običaj da se na sudionike povorke bacaju jeftine perle i igračke datira iz kasnog 19. stoljeća. Zadnji dan karnevala povorka pod maskama privuče i do četiri milijuna posjetitelja koji žele biti dijelom jedne od najrazdraganijih fešti na svijetu. Povorke maškara, glazba koja se čuje iz prepunih barova i brojni ulični zabavljači pružaju obilje zabave.

6. Venecijanska otmjenost
Najpoznatiji europski karneval počinje dva tjedna prije Čiste srijede i završava na Pokladni utorak. Za njegovog trajanja održavaju se raskošni balovi, koncerti, plesovi i povorke, a sudionici tradicionalno nose kostime i maske. Tradicija nošenja maski počela je u 14. stoljeću, a nastala je zbog toga što su se svi stanovnici željeli barem u to doba godine izjednačiti, bez obzira na materijalni i društveni status. Zahvaljujući tome, venecijanski karneval razbijao je sva društvena pravila, prosječnom čovjeku dajući priliku da se osjeća važnim i ravnopravnim. Običaj karnevala izgubio se nakon što je Venecija pala pod vlast Austrije, a u dvadesetom stoljeću za vrijeme vladavine fašista bio je zabranjen. Od sedamdesetih doživljava veliki povratak pa je danas to spektakularni turistički događaj koji u Veneciju svake godine privuče 30 tisuća posjetitelja na dan.

7. Cvjetna povorka u Nici
Karneval u Nici spominje se još 1294. godine, a 1873. je uspostavljen komitet za zabavu, čiji je zadatak izgradnja spektakularne platforme, izrada grotesknih kostima i uspostavljanje što veselije slavljeničke atmosfere. Za vrijeme karnevala, francuski sredozemni grad postaje središte zabave, poznato po povorkama koje se održavaju danonoćno, te velikom lomačom i vatrometom na Pokladni utorak. Festival započinje pompoznim dolaskom Kralja na trg Place Mašena, okruženog vrištećom gomilom. Na prvo nedjeljno poslijepodne karnevalsku procesiju čini više od 20 platformi i 500 velikih glava, odnosno papirnatih karikatura. Jedno od glavnih obilježja ovog karnevala je čuvena Cvjetna povorka.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

8. Sahrana sardine u Santa Cruzu
Ovo je jedan od rijetkih festivala koji spektakularnošću može stati uz bok čuvenim južnoameričkim karnevalima. Zabava na ulicama Santa Cruza na kanarskom otoku Tenerife počinje sa spektakularnom povorkom otvorenja i izborom kraljice karnevala, a slavlje doseže vrhunac tijekom noći, kad tisuće ljudi plešu do jutra. Karneval se sastoji od službenog i uličnog karnevala. Službeni karneval natjecateljskog je karaktera, s više od sto skupina, od kojih svaka broji do pedeset natjecatelja, dok je u uličnom karnevalu dovoljno samo sudjelovati. Tisuće ljudi svakodnevno dolaze u maskama i plešu uz zvuke karipske glazbe koju sviraju lokalni orkestri, no uživaju i u elektroničkoj glazbi i aktualnim hitovima. Kraj festivala obilježava “sahrana sardine” – kartonske lutke u obliku ove ribe, što označava kraj karnevalskog ludila.

9. I Hrvatska ima svoj Rio
Najglasovitiji je hrvatski karneval onaj u Rijeci, gradu čije ime na portugalskom znači upravo – Rio. U hrvatskom je Riju običaj karnevalskih povorki prisutan više od sto godina, no tek se od 1982. godine održava u onom obliku u kojem ga danas poznajemo. U prvo vrijeme su u njemu sudjelovale tek tri domaće karnevalske skupine, no u međuvremenu se razvio u međunarodnu manifestaciju koju godišnje posjeti više od deset tisuća sudionika iz raznih zemalja. Riječki karneval bogat je događanjima, a karnevalska povorka, fešta, izbor kraljice Riječkog karnevala i brojni koncerti i izložbe obećavaju posjetiteljima vrhunsku zabavu i nezaboravno iskustvo. Vrhunac karnevala je povorka maškara koje posljednje nedjelje prije Korizme prolaze centrom grada. Posebna značajka Riječkog karnevala je sudjelovanje zvončara, ogrnutih ovčjom kožom i zvonom oko pojasa. Samoborski Fašnik jedan je od najstarijih karnevala u Hrvatskoj, čija tradicija broji više od 185 godina. Ovo je ujedno najveća turistička manifestacija grada Samobora, koju svake godine pohodi oko 200 tisuća gostiju. Tijekom karnevalskih dana, u Samoboru se održavaju brojni zanimljivi događaji, koncerti i izložbe, a gradom prolaze maskirane povorke iz cijele Hrvatske. Fašnik završava u Pokladni utorak, tradicionalnim suđenjem Princu Fašniku, koji je optužen za sve grijehe i zla u Samoboru i nakon toga spaljen, u nadi da će s njim u prah biti pretvorene i sve nevolje.

Deset tisuća sudionika sudjeluje na riječkom karnevalu/PXL