Najavljujući izradu Master plana zapošljavanja novi ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je ovih dana da se Vlada protiv nezaposlenosti kani boriti i prekvalifikacijama i javnim radovima, što je u javnosti potaknulo dosta rasprava. Javni radovi i dosad su bili jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja u sklopu Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ). Ostaje, dakle, zaključiti da nova vlada namjerava više od prethodne koristiti tu mogućnost. “U 2011. godini u programe je javnih radova bilo uključeno 10.780 osoba i za to je utrošeno 116,7 milijuna kuna”, ističe Matijana Blašković iz HZZ-a u odgovoru na upit Poslovnog dnevnika.

Ti su programi, kažu u HZZ-u, usmjereni ponajprije na dugotrajno nezaposlene osobe i ostale skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju na tržištu rada kojima prijeti socijalna isključenost. Njima se omogućuje zapošljavanje kroz društveno koristan rad u kratkotrajnim programima zapošljavanja u radu koji je neprofitan i nekonkurentan na lokalnom tržištu. Dodaju kako se takvim kratkotrajnim zapošljavanjem utječe na poboljšanje imovinskog stanja osoba koje su dugo izvan svijeta rada, kao i na povećanje njihove motiviranosti za traženjem posla i zapošljivosti. Stručnjaci za tržište rada i socijalnu politiku, međutim, oprezniji su kad se govori o učincima. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije podsjeća na to da u Hrvatskoj gotovo i nije bilo (barem ne u novije vrijeme) analiza učinaka mjera aktivne politike zapošljavanja. U jednoj od prije nekoliko godina zaključak je grupe autora među kojima i nekoliko istraživača s Ekonomskog instituta bio da sudjelovanje u javnim radovima ima određene pozitivne učinke, ali ne povećava zapošljivost tih ljudi. Usto, jedna je od ocjena bila i da se novcem koji se ulaže u programe aktivnog zapošljavanja u dobroj mjeri zapošljavaju oni koji bi ionako našli posao. Svježije nalaze o efektima državno poticanog zapošljavanja trebala bi dati analiza na kojoj se trenutačno radi. Tako je zasad teško reći i koji su realni dometi Mrsićevih programskih aduta. U kontekstu stanja javnih fianncija i potrebe štednje, u javnim komentarima ideje javnih radova ovih se dana potencira i nešto drukčiji pristup u odnosu na postojeći koncept i praksu. Neki ih, naime, vide kao način da oni koji primaju naknade za nezaposlenost “opravdaju” i/li zarade novac koji dobivaju od države.

U postojećim programima javnih radova – a oni su niske razine složenosti i najčešće iz područja socijalne skrbi, edukacije, održavanja i komunalnih radova, zaštite i očuvanja okoliša – radnicima se isplaćuje minimalna plaća. Ovisno o duljini prijave nezaposlene osobe u evidenciju, objašnjavaju u HZZ-u, tri su razine (su)financiranja: 75, 85 i 100 posto, a iznosi se temelje na trošku bruto plaće. Minimalna plaća u Hrvatskoj je 2814 kuna, a s propisanim doprinosima 3300 kune. Trajanje javnog rada ograničeno je na najviše šest mjeseci, a inicijator i izvođač javnog rada mogu biti jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovu vlasništvu, nevladine udruge i slične institucije. U HZZ-u ističu da su lani programi javnih radova organizirani u većini gradova i općina, a posebno ističu one u ruralnim i područjima posebne državne skrbi te onima s većom stopom nezaposlenosti.Na javne se radove kao jednu od mjera neposrednog stvaranja novih radnih mjesta oslanjaju mnoge zemlje u svojim politikama tržišta rada. Obično se prioritet u odabiru projekta daje onima koji poboljšavaju šanse za stalno zaposlenje, pružaju podršku strukturalnim poboljšanjima u socijalnim uslugama i zaštiti okoliša ili ciljaju na integraciju izrazito teško zapošljivih skupina, ističu poznavatelji svjetske prakse. Ukratko, jedan od glavnih ciljeva neposrednog stvaranja novih radnih mjesta, uz socijalno uključivanje dugotrajno nezaposlenih, jest motivirati ljude za traženje stalnog zaposlenja i pomoći u reintegraciji na tržište rada.

Kakva je svjetska praksa?

Zemlje koje prednjače
Modeli privremenog zapošljavanja u javnom i nevladinom sektoru osobito su razvijeni u zemljama poput Nizozemske, Kanade, SAD-a, Francuske, Njemačke, Belgije, Danske.

Kome su namijenjeni
Ciljane skupine za te programe u zemljama OECD-a obično su dugotrajno nezaposleni, stariji, mladi, žene i osobe koje tek ulaze na tržište rada.

Raspon (su)financiranja

Programe obično financiraju vlade, i to 60-100% troška bruto plaće, najčešće u sektoru obnove gradskih površina, zaštite okoliša; programi traju do godinu dana. (J. Dozan)

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Neka općine izdvoje 10, a ne 25%

‘Dobro, ali snizite kriterije’
“Povećat će sredstva za javne radove? Ajde, to je baš lijepa vijest za ovako sunčan dan”, komentirao je predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić. Iako pozdravlja inicijativu, trebali bi se, kaže, sniziti kriteriji pri zapošljavanju. Kako napominje, država je dosad subvencionirala 100 posto plaće samo onim radnicima koji su dulje od tri godine bili na listi HZZ-a, a za plaće onih koji su kraće nezaposleni općine moraju izdvojiti 25 posto. Trebalo bi sniziti taj postotak, spominje Bukvić, na 10 posto. Dodaje kako njegova Općina Lukač maksimalno koristi te poticaje te je dosad zaposlila 27 ljudi na javnim radovima. (N. Buljan,VLM)

Što kažu općine?

Brdovec čeka konkretne programe
Iz Općine Brdovec kažu da su 2010. godini zaposlili osam osoba putem programa javnih radova, a u 2011. godini njih devet. Podržavaju nastojanja novog ministra i očekuju da planirani projekti budu još osmišljeniji i kvalitetniji. Poručuju da ih kontaktiramo o tome kada konkretni programi budu predstavljeni.

Načelnik Poličnika: Mrsićevi su pozivi suludi
Načelnik Općine Poličnik Davor Lončar opisuje kako su pozivi ministra Mrsića jedinicama lokalne samouprave suludi. “Nema smisla praviti troškovnike i izrađivati programe za održavanje groblja samo da bi se to slalo u Ministarstvo”, kaže Lončar. Oni u općini, kaže, zapošljavaju radnike na javnim radovima upravo na poslovima poput održavanja groblja i gradnje lokalnih puteva.

Kamanje: Javnim radovima zaposlili 21 osobu
U projektu javnih radova od 2009. godine do 2011. godine ta je općina programom javnih radova zaposlila ukupno 21 osobu te dvije osobe na stručnom osposobljavanju. Uključuju se, kažu, u sve poticaje koji obogaćuju njihov skromni proračun, pa tako namjeravaju i u 2012. nastaviti s navedenim programom.

Bedekovčina za društveno koristan rad
Načelnik općine Rajko Vidiček kaže kako nemaju u planu projekte javnih radova za 2012. godinu te da nisu ni dosad koristili tu mogućnost. Još 2002. godine uvidjeli su da mnoge osobe dobivaju naknadu na burzi i rade na crno, uveli su društveno koristan rad za sve one koji su radno sposobni te za njih plaćaju troškove stanovanja. Osam sati društveno korisnog rada u općini vrijedi 150 kuna.

Vrbanja planira radove, ali nema novca
Općina Vrbanja prošle je godine, nakon dugog niza godina, na javnim radovima zaposlila 14 ljudi. Isto su planirali i ove godine, no općinskim proračunom nisu predviđena sredstva za (su)financiranje javnih radova u 2012. jer u trenutku donošenja proračuna nije bio poznato hoće li Vlada nastaviti s provođenjem mjera za poticanje zapošljavanja.

Nedelišće angažira nezaposlene Rome
U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Općina Nedelišće već šest godina provodi projekt javnih radova na uređenju prometnica. Dosad su, kažu, to bili javni radovi za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine.

Matulji: spala brojka na dvoje ljudi
Programima javnih radova u 2010. godini zaposlili su troje ljudi, a u 2011. dvoje. Napominju kako je suradnja na svim projektima bila vezana uz sufinanciranje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. (N. Buljan,VLM)