Trgovina, prehrambena industrija i proizvodnja pića brisanjem granica nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji suočit će se s mnogim pozitivnim i negativnim trendovima. Ivan Damir Anić s Ekonomskog instituta očekuje da će trgovci investirati u kvalitetniju ponudu, smanjivanje nabavnih i maloprodajnih cijena te ulagati u vlastite trgovačke marke. Uz veću konkurenciju unutar sektora Anić očekuje i daljnju koncentraciju tržišnih udjela kod vodećih trgovaca.

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, buduće promjene razdvaja na realne i one psihološke naravi. Iz realnih izdvaja izostanak granične barijere za kolanje roba i usluga pa će kompanije operacije u Hrvatskoj integrirati s nabavnim i logističkim lancima koje rabe u EU. Posljedice će biti višestruke. Nestat će potreba za uvoznicima i distributerima, dijelom će se proširiti asortimani roba i pojeftiniti određeni proizvodi. Na psihološkoj razini, trgovci koji u nas još nisu prisutni počet će razmišljati o dolasku. Iz hrvatskoga gospodarstva ne stižu dobre vijesti pa većina potencijalnih investitora neće žuriti s dolaskom. Jačanje konkurencije i promjena strukture maloprodaje trajat će 5 do 10 godina, ocjenjuje Školnik. U Konzumu poručuju da tržišni lider kontinuirano prati promjene i razvoj tržišta. Sukladno tome radi na povećanju efikasnosti, unapređenju svih poslovnih procesa i razvoju poslovanja prema najsuvremenijim standardima. Razmjenjuju znanja i iskustva s trgovačkim lancima u EU, što im pruža uvid u složenost i strukturu trgovačkih procesa na razini Unije te istodobno svjedoči da je Konzum spreman za ulazak na konkurentno tržište EU. Uspostava i korekcija nabavnog lanca izazovi su s kojima će se suočiti trgovci ulaskom Hrvatske u EU, navode u Mercatoru, dok u prednosti ubrajaju ukidanje prelevmana, kvota, carina i protekcionističkih mjera. Ulazak u EU znači usvajanje direktiva u domeni konkurentnosti i transfernih cijena na razini integracije trgovačkih društava u odnosu na njihovu koncentraciju.

One su, ističu, primarno u službi zaštite kupaca i malih proizvođača. Slobodniji prijelaz granica, protok kapitala, robe, usluga i radne snaga u mnogočemu će utjecati na uspješnost poslovanja. Prepreke u prijelaznom razdoblju mogu biti paralelno označavanje valuta i jača penetracija međunarodnih brendova. Mercator je prilagodbu EU već prošao na tržištima Slovenije i Bugarske, postavio je standarde poslovanja i anticipirao moguće prepreke za ostala četiri tržišta, uključujući i Hrvatsku. Dragutin Drk, predsjednik Uprave Vindije, podsjeća da je prilagodba poslovanja, kao priprema za ulazak u EU, skup, dugotrajan i bolan proces koji će morati proći svi žele li opstati na tom tržištu. Drk naglašava kako je Vindija već integrirana u EU. Pravodobno usmjeravanje Vindiji je davno otvorilo vrata stranih tržišta, na kojima su njezini proizvodi izvrsno prihvaćeni. Ulazak u EU dugo je u fokusu šećerane Viro, podsjeća predsjednik Uprave Željko Zadro. Strategija se temelji na ulaganjima u nove tehnologije i povećanje proizvodnih kapaciteta. Međutim, najveći izazovi tek ih očekuju. S obzirom na dodijeljenu, smanjenu kvotu, moći će proizvoditi maksimalno 150.000 tona šećera, dok sada proizvode 250. Morat će u proračun EU uplaćivati 10 eura po toni šećera, godišnje dva milijuna eura. Na konkurentnost hrvatskih proizvođača šećera utjecat će i drugi faktori, upozorava Zadro, i navodi da neće biti plavog dizela, problem će biti i cijena plina, proizvođači šećerne repe u EU imaju veće poticaje i obrađuju veće površine. Problem se može riješiti objedinjavanjem domaće industrije šećera.

Nakon ulaska u EU promjena strukture maloprodaje trajat će 5 do 10 godina
Slobodan Školnik, Emmezeta

Prilagodba poslovanja i priprema za ulazak na tržište EU skup je i bolan proces
Dragutin Drk, Vindija

EU nam donosi manje kvote, hrvatski proizvođači šećera moraju se ujediniti
Željko Zadro, Viro