Američka tvrtka Apple prošloga je vikenda po prvi puta objavila strogo čuvani popis svojih globalnih dobavljača. Apple je time prvi put, javlja Reuters, priznao da se veliki broj tih tvrtki ne drži propisa o humanim uvjetima rada. Medijski napisi upozoravali su na neljudske uvjete rada, plaće ispod lokalnih standarda i manjak sigurnosnih standarda, uglavnom u azijskim pogonima dobavljača dijelova za Appleove proizvode. Apple do sada na ove napise nije reagirao ili ih je pokušavao opovrgnuti. Mislav Ante Omazić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i stručnjak za drušveno odgovorno poslovanje tvrdi da nije istina da je Apple inicirao stvar oko objavljivanja popisa već su to još ranije napravile razne neprofitne organizacije.

“Vjerojatno su u Appleu procijenili da je bolje da sami to objave nego da to netko učini umjesto njih i samim time se stave u defanzivnu poziciju”, smatra Omazić. U Appleu su dosad tvrdili kako tvrtka nema utjecaja na lokalne dobavljače. Tim više sada iznenađuje što je tvrtka objavila dosad strogo čuvanu listu od 156 dobavljača, što odgovara 97 posto tvrtkinog lanca dobavljača. Apple je posljednjih godina često kritiziran zbog nehumanih uvjeta rada u pogonima svojih dobavljača. Posebno negativan primjer je onaj tajvanske tvrtke Foxconn zbog samoubojstava radnika. Apple je osim toga priznao i nepravilnosti u velikom dijelu tih tvrtki kada su u pitanju prava radnika i njihovi radni uvjeti. Tako se samo 38 posto dobavljača pridržava normi o maksimalnom radnom tjednu od 60 radnih sati i zajamčenim jednim slobodnim danom. Osim toga, dok se jednoj trećini dobavljača predbacuje neodgovoran tretman opasnih materijala i otpada, trećina ih se ne pridržava propisanih mjera zaštite na radu.

Interna Appleova kontrola naišla je i na 6 slučajeva gdje je prekršen zakon o zabrani rada mlađih od 16 godina. Apple je priopćio da će pokrenuti postupak kako bi se u sljedeće dvije godine otklonili nedostaci s liste“.”Činjenica je da je tehnologija učinila svijet bitno transparentnijim a jednako tako da su američki kupci spremni na brzu i radikalnu reakciju, posebno kod ovakvih robnih marki koje su više od proizvoda, kao primjerice američka tvrtka Nike i slično. Osobno mislim da je ovo dobro jer danas Nike ne samo da ima 150 ljudi koji se bave ovim pitanjima a do jučer njihov predsjednik Uprave nije niti znao gdje su mu tvornice. Kada tržišni lideri naprave ovakav korak onda to slijede i konkurenti pa danas ne samo da imamo bolje standarde kod njih već i tvrtke poput Pume, Adidasa, Reeboka imaju izvješća o svojim aktivnostima i u krajnjem slučaju bolju praksu po cijelome svijetu”, zaključuje Omazić.

Victorijina tajna

Prisilni i dječji rad
Pod povećalom zbog sumnje u iskorištavanje dječjeg rada u Burkini Faso u sklopu programa nabave pamuka pod oznakom “fair trade” nedavno se našao i proizvođač luksuznog donjeg rublja Victoria’s Secret. Pamuk proizveden u Burkini Faso prisilnim i dječjim radom, prema napisima Bloomberga, prevozi se u tvornice u Indiji i Šri Lanki, gdje se proizvodi donje rublje Victoria’s Secreta.