Do prošle godine ovaj su grad i okolni okrug bili seizmički neaktivni otkako su se Škoti i Irci ovdje naselili u 18. stoljeću. Međutim, 17. ožujka grad su uzdrmala dva manja potresa. Otad ih je bilo još devet, uglavnom preslabih da bi uzrokovali štetu, a posljednji, do kojeg je došlo 31. prosinca, dosegnuo je jačinu od 4 stupnja po Richteru, što je dovoljno jako da izazove manju štetu. Jedanaest potresa u devet mjeseci u seizmički neaktivnom području neobična su pojava.

Međutim, seizmolozi su otkrili još jedno iznenađenje: većina epicentara potresa nalazi se u podzemnom bazenu dubokom 2750 metara. U taj bazen lokalne tvrtke bacaju milijune litara otpadnih voda koje nastaju hidrauličkim probijanjem izvora zemnog plina iz škriljevca. Zbog lokacije i trenutka u kojem su potresi nastali posumnjalo se na to da je za njih kriv bazen za odvajanje otpadnih voda. S obzirom na to da se otpadne vode u bazen ulijevaju pod pritiskom, smatra se da je dio procurio do dubljih stjenovitih slojeva i pokrenuo neki drevni rasjed. Više od trideset zemalja danas razmišlja o hidrauličkom probijanju, no taj se postupak našao na udaru javnosti zbog moguće kontaminacije zraka i vode. Usto, zbog podrhtavanja tla u Youngstownu i drugim područjima gdje se iz škriljevca iskapa zemni plin postavlja se pitanje može li ta tehnologija dovesti do razornog potresa. Znanstvenici tvrdi da je veza između tih dviju pojava vrlo nategnuta te da bi zbog razmjerno male dubine na kojoj se bazen nalazi svaki potres koji se ondje pokrene bio neznatan. “No svejedno ne želite da se dogodi”, kaže Mark Zoback, geofizičar sa Sveučilišta Stanford. Od nekoliko tisuća blažih potresa koliko ih je u Arkansasu zabilježeno od 2010., a navodno su bili povezani s bazenom za otpadne vode, samo je jedan bio jačine 4,7; jedan se bazen za otpadne vode u Coloradu povezivao s brojnim potresima tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća, uključujući nekolicinu jačine 5 stupnjeva i jačih.

Dublja su geotermalna vrela također uzrokovala razorne potrese. Službenici tvrtke D & L Energy iz Youngstowna, koja se bavi odlaganjem otpada, te dužnosnici vlade Ohija kažu da nema dokaza o povezanosti bazena s potresima, no država je od tvrtke zatražila da začepi dno bazena. Znanstvenici iz Promatračnice LamontDoherty u New Yorku postavili su četiri seizmometra u blizini bazena. Ako dođe do još kojeg potresa, “pomoći će nam da shvatimo u čemu je stvar”, kaže seizmolog John Armbruster. C. Jeffrey Eshelman, glasnogovornik Nezavisne američke udruge naftne industrije, kaže da “nije moguće odlučiti ima li hidrauličko probijanje kakve veze s potresima”, te dodaje da “unatoč tome što se radi o manjim potresima, njih svakako treba shvatiti ozbiljno”. Znanstvenici kažu da je poznata stvar da podzemni bazeni i vrela mogu uzrokovati potrese, no vezu je ponekad teško dokazati. U srpnju je država Arkansas odredila da se jedan bazen zatvori te uvela moratorij na drugi. Tri preostala bazena za otpadne vode svojevoljno su zatvorile tvrtke koje njima rukovode. “Bez obzira gdje bušili”, kaže Leonardo Seeber, seizmolog iz Promatračnice Lamont, “taj će najdublji sloj i dalje imati rasjede koji mogu puknuti.”

Henry Fountain