Osim povećanja PDV-a, Vlada Zorana Milanovića posegnula je za još jednim receptom prethodne Vlade u jačanju prihodne strane proračuna. Vraća Kosoričin namet mobilnim telekom operaterima, ali u preraspodjelama tereta krize i uzimanju ‘onima koji imaju’ Kukuriku najavljuje i korak dalje – solidarno odricanje očekuje od banaka. Za većinu vodećih bankara ovo je tjedan zimskog odmora i skijanja pa su mahom ostali zatečeni u četvrtak najavama ministra financija Slavka Linića kako “bankare čekaju teški trenuci” te kako bi im Zakon o financijskom poslovanju koji se priprema mogao biti “teška obveza”.
Objašnjavajući da je trenutno na odmoru i da nije baš u tijeku, jedan od bankara iz prve petorke samo je usput i načelno rekao kako će nas “svako neracionalno i neobično oporezivanje samo učiniti još manje atraktivnim za ulaganja, a ionako nas nema na radaru relevantnih investitora”. Država je, kaže Linić, spremna za spašavanje radnih mjesta i proizvodnje odreći se dobrog dijela svojih potraživanja, a na istome će inzistirati i od najvećih vjerovnika – banaka. Prema njegovim riječima, “dobar dio njihovih potraživanja stavit će se u funkciju granske konsolidacije gospodarstva, a taj teret neće biti lagan za financijski sustav’. Premda je o planovima progresivnog oporezivanja imovine u stečaju kao mehanizmu kojim bi se banke ”dodatno potaknulo na kooperativnost“ već bilo naznaka, Vladini planovi još uvijek djeluju dosta apstraktno pa dio ekonomskih analitičara drži da bi se i te najave mogle pokazati preuranjenima. Stoga izražavaju sumnju u to da će se realizirati. Linić se, čini se, uzda u ”više nego dobre odnose s bankarima koji su u fazi priprema preuzimanja vlasti pokazali i više nego dobro razumijevanje stanja u domaćem realnom sektoru”. No, ako će Zakon o financijskom poslovanju (kao i plan progresivnog oporezivanja imovine u stečaju) za banke biti udar na profite, ti će odnosi zasigurno na kušnju, neovisno o Linićevim nadobudnim tvrdnjama da se međusobno sigurno mogu razumjeti jer imaju isti cilj – zdravo gospodarstvo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Što se tiče stranih ulaganja,nama trebaju partnerstva a ne ulaganja,a pogotovo ne preuzimanja…
Strana ulaganja vode ka katastrofi
IZVOR: SEEBIZ
Njujork — Otvaranje vrata stranim ulaganjima ima katastrofalne posledice i vodi ka ekonomskoj nestabilnosti, kaže Džozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.
“Nedovoljno regulisano tržište kapitala i liberalizacija finansijskog tržišta može doprineti nestabilnosti, a nestabilnost je loša za (privredni) rast i loša je za one koji su siromašni”, rekao je Stiglic na seminaru „Rats Azije“ koji je održao na Univerzitetu Kolumbija.
On je poručio da otvaranje finansijskog tržišta i liberalizacije tržišta kapitala nisu donele brži i održiv ekonomski rast, nego su dosledno vodile ka nestabilnosti.
Banke itekako profitiraju od regulatornih privilegija tako da im se nema što oduzimati već onemogućiti njima da oduzimaju…
Nabiti im obsaveznu rezervu na 50% i ukinuti im jamstva na štednju…to su dvije najveće privilegije koje im omogućuju
tiskanje nova bez pokrića…Pravi kapitalizam je robni standard,sustav sa centralnom bankom nije kapitalistički..već planski…
opet će ga nasanjkati
Zašto se misli da su odricanja od nečega jedina mogća riješenja. Ne trebamo se radovati tome da se neko mora odricati, jer to nam ničemu ne služi. Da banke treba pozvati na odgovornost, treba. Ali možda bi bolja idea bila kad bi ih se nekako natjeralo da lakše dođemo do kredita i time dozvolimo njima da zarade a i pokrenemo potrošnju. Oporezivati njihovu dobit, smanjiti im naknade za sve i svašta, blokirati im izliv dobiti u matične kuće, smanjiti in obveznu rezervu. Ako nekome regulativno smanjujemo dobit, to je miješanje u nečiju kalkulaciju i to je u slobodnim ekonomijama najveći grijeh koji možemo napraviti, a nisam siguran da je svrsi shodan. Banke će sigurno svoja odricanja naplatiti. Od koga, nego od nas.
Uključite se u raspravu