Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Operateri zatečeni najavom povratka mobilnog harača

Autor: Bernard Ivezić
09. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Neslužbeno se najavljuje ponovno uvođenje kriznog poreza na mobilne usluge od 6 posto, a porezni stručnjak Guste Santini još radikalnije predlaže stopu od 25 posto

Mobilni operateri iznenađeni su što nova Vlada uopće razmatra mogućnost povratka kriznog nameta na mobilne usluge. Hrvatski telekom i Vipnet zasad su spremni tek reći da o tome nisu primili službene informacije i da ih stoga ne mogu komentirati. U Vipnetu su otišli i korak dalje te naglašavaju da “im nije poznato da je ijedna uređena država i pri tome kandidatkinja za EU skidala i vraćala iste zakone o poreznim opterećenjima unutar nekoliko mjeseci”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tele2 ljut
Najoštriji je bio Tele2, operater koji inače vrlo mlako komentira ovakve događaje. Julian Ogrin, predsjednik Uprave Tele2 izjavio je da su neugodno iznenađeni glasinama o povratku nameta od 6 posto na njihove prihode.“Imajući na umu kako je riječ o Vladi čiji su se članovi dok su bili u opoziciji protivili uvođenju svih vrsta kriznih nameta smatrajući ih kratkoročnim mjerama bez dugotrajnog pozitivnog učinka, bili bismo vrlo iznenađeni kada bi ta ista Vlada posizala za mjerama ove vrste”, kaže čelnik Tele2. Dodaje da je navedena trošarina imala dalekosežan negativan utjecaj ne samo na mobilnu industriju, nego i na hrvatsko gospodarstvo. “K tome, navedena naknada bila je u suprotnosti s EU zakonodavstvom, a zbog čega je Europska Komisija poduzela oštre korake prema zemljama koje nisu uskladile svoje zakonodavstvo”, ističe Ogrin te kao primjer navodi Francusku i Španjolsku koje se nalaze na Europskom sudu pravde, te Mađarsku kao posljednji takav primjer. Informaciju o mogućem povratku kriznog nameta na mobilne usluge prvi je krajem prošlog tjedna objavio T-Portal pozivajući se na izvore bliske Ministarstvu financija. T-Portal navodi da je država kroz taj porez od HT-a, Vipneta i Tele2 ukupno zaradila oko 600 milijuna kuna i da je taj iznos bio manji od očekivanog, jer im je pao promet. U Ministarstvu financije zasad nemaju komentara. Neslužbeno se komentira kako operateri imaju jake argumente u svoju korist. Povratak mobilnog harača mogao bi ih navesti na smanjenje broja radnih mjesta, ali bi zaštitu mogli potražiti i od Ustavnog suda, a od države naknadu štete.Porezni stručnjak Guste Santini smatra da je informacija autentična i da zapravo ministar financija Slavko Linić preispituje sve trošarine kako bi ojačao proračun pa tako i onu na mobilne usluge ukinutu 1. siječnja ove godine.

Mobilni operateri iznenađeni su što nova Vlada uopće razmatra mogućnost povratka kriznog nameta na mobilne usluge. Hrvatski telekom i Vipnet zasad su spremni tek reći da o tome nisu primili službene informacije i da ih stoga ne mogu komentirati. U Vipnetu su otišli i korak dalje te naglašavaju da “im nije poznato da je ijedna uređena država i pri tome kandidatkinja za EU skidala i vraćala iste zakone o poreznim opterećenjima unutar nekoliko mjeseci”.

Tele2 ljut
Najoštriji je bio Tele2, operater koji inače vrlo mlako komentira ovakve događaje. Julian Ogrin, predsjednik Uprave Tele2 izjavio je da su neugodno iznenađeni glasinama o povratku nameta od 6 posto na njihove prihode.“Imajući na umu kako je riječ o Vladi čiji su se članovi dok su bili u opoziciji protivili uvođenju svih vrsta kriznih nameta smatrajući ih kratkoročnim mjerama bez dugotrajnog pozitivnog učinka, bili bismo vrlo iznenađeni kada bi ta ista Vlada posizala za mjerama ove vrste”, kaže čelnik Tele2. Dodaje da je navedena trošarina imala dalekosežan negativan utjecaj ne samo na mobilnu industriju, nego i na hrvatsko gospodarstvo. “K tome, navedena naknada bila je u suprotnosti s EU zakonodavstvom, a zbog čega je Europska Komisija poduzela oštre korake prema zemljama koje nisu uskladile svoje zakonodavstvo”, ističe Ogrin te kao primjer navodi Francusku i Španjolsku koje se nalaze na Europskom sudu pravde, te Mađarsku kao posljednji takav primjer. Informaciju o mogućem povratku kriznog nameta na mobilne usluge prvi je krajem prošlog tjedna objavio T-Portal pozivajući se na izvore bliske Ministarstvu financija. T-Portal navodi da je država kroz taj porez od HT-a, Vipneta i Tele2 ukupno zaradila oko 600 milijuna kuna i da je taj iznos bio manji od očekivanog, jer im je pao promet. U Ministarstvu financije zasad nemaju komentara. Neslužbeno se komentira kako operateri imaju jake argumente u svoju korist. Povratak mobilnog harača mogao bi ih navesti na smanjenje broja radnih mjesta, ali bi zaštitu mogli potražiti i od Ustavnog suda, a od države naknadu štete.Porezni stručnjak Guste Santini smatra da je informacija autentična i da zapravo ministar financija Slavko Linić preispituje sve trošarine kako bi ojačao proračun pa tako i onu na mobilne usluge ukinutu 1. siječnja ove godine.

Početak poreze reforme
“Razlike u cijenama mobilnih usluga u Hrvatskoj i EU toliko su dramatične da bi mobilnim operaterima trebalo uvesti trošarine ne od 6 posto već od 23 ili čak 25 posto kako bi ti profiti postali porezni prihodi i koristili svima”, naglašava Santini.Dodaje da potpuno podržava dodatno oporezivanje određenih kategorija. Nisu to samo mobilne usluge već i benzin, cigarete i neke druge slične robe i usluge. “Mislim da je ovo tek početak prave porezne reforme”, zaključuje Santini.

Preraspodjela

Lubura: Umjesto nameta pritisnuti operatere
Đuro Lubura, telekomunikacijski stručnjak kaže da bi povratak kriznog nameta na mobilne usluge bio loš. Poziva vladu da operatere potakne da digitalne tehnologije učine dostupnijima ljudima koji žive izvan velikih gradova i tako potakne investicije. “Ne brinem se da bi cijene mobilnih usluga mogle porasti zbog nameta, jer su one već uračunate do sada, ali problem je što ne bi dovele do nužnog investicijskog ciklusa”, zaključuje Lubura.

Autor: Bernard Ivezić
09. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Upravitelj zgrade sa 100 stanara ustanovi da energija “curi” na sve strane – potrošnja vode je previsoka, na grijanje se troši barem dvostruko više od potrebnog a dug za pričuvu raste jer većina stanara ga ne plaća.
Analizom ustanvoi da se odljev energije događa na prvih 80 katova – pipe imaju neispravne gumice, ljudi se tuširaju satima, vodokotlići cure, a grijanje “reguliraju” otvaranjem prozora koji ionako ne “dihtaju” zadnjih 20-tak godina otkad je zgrada useljena, a povrh svega sumnja da se barem 30% stanova koristi ilegalno.
Na zadnjih 20 katova ljudi su ugradili izo-stakla, racionalno postupaju s energentima, na radijatorima imaju termostatske ventile, milina jedna.
No problem nastaje što pored neplaćenih računa za energente postoji velik dug za neplaćenu pričuvu što upravitelja zgrade dovodi u situaciju da odluči “stegnuti remen”.
I upravitelj utone u razmišljanje; što mi je činiti?
Ako ovima koji se tako rasipnički ponašaju smanjim grijanje i uvedem restrikciju struje neće me više htjet za upravitelja..a i od ovih ilegalaca imam koristi pored nekoliko rođaka koje sam bespravno uselio i plaćaju mi najam, hm, hmmm.
Znam!
Povisit ću iznos za pričuvu i izmislit dodatna davanja za “održivost” zgrade ovima s najgornjih 20 katova, oni ionako imaju, a ovi ispod ih baš i ne vole.

Što mislite gospodine Liniću, koliko je ta zgrada održiva na dugi rok?

Upravitelj je sproveo što je naumio no desilo se nešto posve neočekivano – ovi koji “imaju” da bi zadržali svoje prihode (jer svi odreda rade za strance) morali su otpustiti dio svojih zaposlenika, stotine obitelji ostali su bez prihod pa su zakucali upravitelju na vrata s određenim potraživanjima u vezi nekih svojih prava, a znate što?
Zgrada je nastavila gomilati dugove, upravitelj nije dočekao kraj svog mandata jer su se pobunio i dio ostalih stanara koji je shvatio da ovi koji imaju nisu krivi za njihovu situaciju već upravitelj koji nema muda napraviti što je davno trebao.
najzanimljivije je da je isti upravitelj izabran upravo zato što je grmio protiv prethodnog upravitelja koji se ponašao na identičan način što dovoljno govori o kredibilitetu upravitelja.

Biste li vi gospodine Liniću pristali da Vašom zgradom upravlja takav upravitelj?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close