Nova ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy ima velike planove. Planira krenuti od temelja – zakonodavnog okvira. Izmijenit će Zakon o zaštiti okoliša, a zatim i Zakon o otpadu, potom će promijeniti Pravilnik o ambalažnom otpadu jer u protivnom, tvrdi, “moglo bi se dogoditi da Hrvatska postane skupljalište PET ambalaže iz cijele Europe”.

Koliki će biti proračun vašeg ministarstva i na što će se najviše trošiti?
Još ne znamo koliki će nam biti proračun jer je kod nas situacija specifična. Ovo ministarstvo kao takvo nije postojalo. Do sada je bilo Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a segment zaštite prirode bio je smješten u Ministarstvu kulture. Ti sektori nisu imali neku relevantnost u bivšoj vladi pa nisu imali ni velike stavke u proračunima tih ministarstava. Ipak, treba naglasiti da se projekti zaštite okoliša i zaštite prirode ne financiraju toliko iz samih sredstava, nego više iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zašto se išlo na razdvajanje ministarstva? Smatrate li da su graditeljstvo i zaštita okoliša nespojivi?
Željeli smo da se graditeljstvo izdvoji iz Ministarstva zaštite okoliša, prirode i prostora jer smo htjeli da to bude zaštitarski resor koji skrbi nad svim prirodnim resursima. Prostor je jedan od najvrednijih prirodnih resursa, zato je bilo predviđeno da prostor, odnosno prostorno planiranje ostane u okviru Ministarstva zaštite okoliša. Međutim, naši koalicijski partneri su smatrali da je zbog procedura ishođenja dozvola, tj. povezanosti prostornog planiranja s izdavanjem građevinskih dozvola bolje da resor prostornog uređenja ostane s graditeljstvom. Razlog zbog kojeg smo mi željeli da graditeljstvo izađe iz ovog ministarstva jest taj što je graditeljstvo u sukobu interesa sa zaštitom resursa.

Koji su vaši prvi potezi, najavili ste smanjenje naknade za PET ambalažu?
Nisam govorila o smanjenju naknade za PET ambalažu, nego su to tako interpretirali u srijedu na televiziji. Rekla sam da je sadašnji sustav na temelju Pravilnika o ambalažnom otpadu neodrživ. Donijet će se potpuno novi zakon o otpadu jer mi imamo obveze prema Europskoj uniji koje, prema sadašnjem zakonu, nećemo moći ispoštovati. Fond za zaštitu okoliša imao je gubitak ponajprije zbog PET ambalaže više od 700 milijuna kuna. Znam da je nepopulistički govoriti o smanjenju naknada za povrat ambalaže, ali odgovorna država si to ne može dopustiti. Socijalna politika se rješava mjerama socijalne politike, a ne politikom zaštite okoliša. Moglo bi nam se dogoditi i da kada uđemo u Europsku uniju, Hrvatska postane skupljalište PET ambalaže iz cijele Europe. To bi dovelo do kolapsa sustava. Uostalom, naši bi proizvodi s nametom proizvodnje na temelju povratne naknade mogli dovesti do propasti naše industrije pića. Unatoč tome što smo postigli velik rezultat prikupljanja PET ambalaže, nismo uspostavili zelenu industriju. Cilj je bila obrada otpada – “bottle to bottle” (iz boce u bocu), a toga u Hrvatskoj još nemamo.

Najavljivano je mijenjanje Zakona o okolišu, koje će to biti promjene?
Moramo promijeniti dio koji se tiče poštivanja IPPC direktive. IPPC direktiva se odnosi na objedinjene uvjete zaštite okoliša i u Hrvatskoj nešto malo manje od 200 postrojenja je dužno ishoditi te ekološke ili okolišne dozvole. To moramo učiniti u roku od godine i pol. Ako to Hrvatska ne napravi u zadanom roku, plaćat ćemo penale, a rizik je i da ćemo morati zatvoriti neka od tih postrojenja ako se ne ispoštuju standardi IPPC direktive. Riječ je o vrlo kompliciranoj i skupoj direktivi i ona je velik izazov za naše gospodarstvo i za sam resor zaštite okoliša. Osim toga Zakon o zaštiti okoliša planiramo mijenjati u dijelu studija utjecaja na okoliš. Do sada je investitor plaćao i birao tvrtku za izrađivanje studije. To nije bilo zadovoljavajuće rješenje jer su tvrtke pisale studije u korist investitora. On ih je plaćao, i to je bilo normalno. Naš je stav da investitori i dalje trebaju plaćati studije, ali da “izrađivača” bira Ministarstvo. Kako bi se podignula objektivnost studija utjecaja na okoliš, planiramo postrožiti sankcije. Novčana kazna ako tvrtka izradi neobjektivnu studiju, ali uvest ćemo i trajno oduzimanje licencije. Dosad se licencija oduzimala samo na godinu dana što je neadekvatno.

Što je s provođenjem sporazuma iz Kyota?
Protokol iz Kyota nalaže da potpisnice, među kojima je i Hrvatska, do 2012. smanje emisije CO2 za 5 posto u odnosu na referentnu 1990. godinu. Hrvatska će biti jedna od rijetkih koja će to ispoštovati, i to ne zato što smo puno napravili na standardima zaštite okoliša, već zbog smanjenja gospodarske aktivnosti.

Rezultati govore da je došlo do povećanja potrošnje energije na godišnjoj razini za tri posto, a rasla je i potrošnja plina?
Da, ali najveći zagađivač u Hrvatskoj je promet, a ne industrija.

Valjda Ivan zna birati ljude

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

U PR agenciji Maksima komunikacije Ivana Račana nekad ste radili i vi i Gordan Maras. Vi ste postali ministri, a Račan saborski zastupnik.
Moja politička karijera je počela prije Maksima komunikacija. U PR sam došla iz nevladinog sektora. Radila sam na kampanjama zelene akcije protiv GMO-a. Onda sam nakon toga počela raditi u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te sam 2005. na preporuku Gordana Marasa došla raditi u Račanovu agenciju. Upoznala sam mnogo ljudi i dokazala da sam sposobna. Zbog čega je toliko ljudi iz Maksime na pozicijama, pa valjda jer je Ivan Račan znao birati ljude.