Internetska stranica Visokoga trgovačkog suda na kojoj se nalazi WEB stečaj, koji je dio Sudačke mreže, ne bilježi u realnom vremenu ni podatke o stečajnim upraviteljima, ni o stečajevima tvrtki. To je u suprotnosti s očekivanjem poslovne javnosti i zahtjevom za transparentnosti u stečajevima, u kojima se upravlja tuđom imovinom. A oni predugo traju, ocjena je nove Vlade.
Bez ažuriranih podataka o stečajnim upraviteljima i bez relevantnih informacija o stečajevima koji su u tijeku gubi se svrha te stranice kreirane i da bude sredstvo za sprječavanje korupcije. Iako na stranici stoji najava kako je riječ o prvom stečajnom “one stop web-shopu”, problem je što stvara lažna očekivanja jer ne sadrži sve najavljene informacije. Tako se navodi da su imena stečajnih upravitelja preuzeta sa službene liste koju je objavilo Ministarstvo pravosuđa te da se sa svakom dopunom službene liste ažurira i lista Sudačke mreže, no u praksi stranica ne sadrži navedenu listu upravitelja i postojeći popis nije ažuriran. Primjerice, stečajni upravitelj zagrebačkoga Peveca Darko Šket, prema podacima s te stranice, ne vodi taj stečaj nego neke druge stečajeve, koji su već riješeni. Mnogo je takvih primjera. “Nisam imao vremena i potrebe gledati tu stranicu”, iznenađeno je komentirao Šket. “Tko je odgovoran? Netko tko bi to trebao raditi, ali nema podatke ili nema vremena”, kaže Šket. WEB stečaj neažurirana je stranica koja nema važnost, priznaju i u pravosudnom resoru. Pravosudni projekt Sudačke mreže potkraj 2006. je preuzelo Ministarstvo pravosuđa za mandata Ane Lovrin te se čini da više ne vodi brigu o projektu koji je nastao donacijom nekoliko stranih vlada (Nizozemske, Norveške, SAD-a) u iznosu od 2,9 milijuna eura. Za sveobuhvatni WEB stečaj zauzimao se i današnji predsjednik Visokoga trgovačkog suda Mario Vukelić. No, danas on ima minumum podataka kao što su odluke sudova o prodaji imovine u stečaju. Upućeni tvrde da pravosudni vrh nema uvid u stečajne brojke i procese, trajanje stečajeva te koliko stečajeva vode upravitelji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sudačka mreža je iz donacije napravila aplikaciju i bazu podataka te je punila podacima. Sredstva donatora kao što bi trebali znati nisu neograničena, već su jednokratna. Tako Sudačka mreža već 6 mjeseci bez kune donacije, te isključivo kroz volonterski rad njezinih članova unosi i ažurira podatke koje joj prosljeđuju bilo direktno stečajni upravitelji ili Visoki trgovački sud. Svrha ove udruge nije da prosuđuje o odnosima dužnika i vjerovnika kako je komentirao čitatelj već da objavljuje informacije, i time promovira transparentnost rada pravosuđa. Umjesto da se napada udruga koja je svojim naporima uopće i dovela do toga da se ovakav projekt pokrene i financira, možda bi trebalo pitati državne organe zbog čega nisu našli za shodno da nađu načina da se ovakve inicijative podrže i pokušaju održavati ažurnim. Nije li dovoljno da udruga u suradnji s izuzetnim pojedincima s Viskog trgovačkog suda, osmisle, nađu financijera, izrade, promoviraju, ažuriraju te dorađuju aplikaciju zadnjih 5-6 godina bez kune iz državnog proračuna. Vrlo je lako pljuvati inicijative koje rade drugi bez uvida u pravo stanje stvari.
I donirana sredstva imaju svojevrsnog vjerovnika( donatora), koji je vjerovao da će donirana(uložena) sredstva biti svrsishodno iskorištena. A korisnik donacije je svojevrsni dužnik u ovom slučaju, zar ne?
E pa sad, kako će netko tko se tako odnosi prema zaduživanju( donaciji) moći objektivno suditi i prosuđivati, o odnosima vjerovnika-dužnika u gospodarstvu?
I upravo stoga ne čudi što su mnoge tvrtke neopravdano i olako završavale u stečaju. Osim što se neopravdano i olako završava u stečaju i sami stečajevi kada su stvarno opravdani, ne doživljavaju se kao neka pravednost, nego kao kazna, egzekucija,osveta itd. sve osim kao pravednost, kao jedino moguće rješenje!
Sve se više stečajevi kod nas doživljavaju kao In, a o tome govori kolika je seoba(ekonomista, pravnika, poduzetnika i drugih) u sferu zapošljavanja kao stečajni upravitelji. Sada ispada da su najveći gospodarski stručnjaci u nas isključivo stečajni upravitelji,lešinarski investitori i špekulativni trgovci. A poduzetnici, menanđeri,vlasnici tvrtki, djelatnici, da su vječiti naivci.
A upravo ova neažuriranost i jeste jedna od najboljih ilustracija „lova u mutnom“ za „sposobne“ gospodarstvenike!
Uključite se u raspravu