Domaće tržište osiguranja u godini za nama zabilježilo je pad, no ne i Allianz koji je time tržišni udio povećao na više od 11 posto učvrstivši se na broju 2. Zbog situacije u eurozoni, ali i unutarnjih ograničenja ni u prognozama za 2012. predstavnici tog sektora ne zrače optimizmom. Kako na prošlu i (n)ovu godinu gledaju u Allianz grupi, u kojim tržišnim segmentima u Hrvatskoj i regiji vide bolje izglede za rast premija, jesu li raspoloženi za preuzimanja te s čim računaju u biznisu upravljanja mirovinskim fondovima, razgovarali smo s prvim nadzornikom Allianza Zagreb Bruceom Bowersom. Na toj je funkciji Bowers od veljače ove godine, kada je imenovan regionalnim direktorom Allianza za Srednju i Istočnu Europu (SIE) te Srednji Istok i Sjevernu Afriku.

Koliko je europska kriza utjecala na poslovanje Allianza u zemljama SIE i kako ocjenjujete kretanja u regiji?
Kriza eurozone doista je pogodila nekoliko tržišta, ali neizravno. Predvidjeli smo takva kretanja i nisu nas iznenadila. Sve u svemu, naše pozicije u SIE su dobro uravnotežene – tržišta koja se bolje razvijaju nadoknađuju ona slabija. S obzirom na okolnosti, zaista sam zadovoljan što smo nastavili s rastom u regiji, pa makar i skromnim.
U prvih devet mjeseci 2011. ukupne premije iznosile su 2,87 milijardi eura u odnosu na 2,85 u istom razdoblju 2010. Imajući u vidu okruženje, to je stvarno pozitivno ostvarenje. Ali nisu samo premije nastavile rasti; poboljšali smo i kvalitetu poslovanja. U neživotnim osiguranjima, na primjer, smanjili smo kombinirani razmjer (odnos ukupnih rashoda i zarađene premije) u prva tri tromjesečja 2011. na 96,7 posto, sa 103,6 posto u istom razdoblju u 2010.

Allianz Zagreb i 2011., za razliku od tržišta, bilježi premijski rast. Očekujete li isto i u 2012. ili, poput mnogih, tek stagnaciju?
Zemlje u regiji općenito i dalje nastoje ekonomski sustići razdoblje prije krize, premda sporijim tempom. U slučaju Hrvatske 2009. vidjeli smo realni pad BDP-a od 6 posto, za 2011. smo godinu predvidjeli rast od 0,5 posto, a na toj razini ostaje i naša prognoza za 2012. S obzirom na ekonomsko okruženje, očekujem da će naše poslovanje u regiji SIE i dalje rasti, uključujući i Hrvatsku koja dobro ide. Imamo tu dobru ekipu i “uvjerljive” proizvode. Osim toga, u vrijeme nesigurnosti kupci traže prije svega stabilnog partnera, Allianz to jest, a u ovoj industriji ne može se baš svatko pohvaliti tako solidnim temeljima. To pokazuje i naša adekvatnost kapitala, odnosno granica solventnosti Allianz Grupe od 173 posto.

I pred novom hrvatskom vladom su izazovi fiskalne prilagodbe i strukturnih reformi. Što državna štednja znači za sektor osiguranja?
Važno je da fiskalna konsolidacija ne rezultira padom dugoročne štednje, dio koje su i proizvodi životnog osiguranja. Naprotiv, vlade moraju pronaći način za promicanje dugoročne štednje u odnosu na neposrednu potrošnju.

Kakve su s tim u vezi perspektive za životna, a kakve za neživotna osiguranja?
Vidim mnogo potencijala osobito u životnim osiguranjima. Ljudi su shvatili da postaju stariji i da, žele li zadržati životni standard, sada moraju početi štedjeti i gledati unaprijed. Na primjer, u Hrvatskoj su ljudi lani izdvojili blizu 80 eura na životno osiguranje, dok je u Njemačkoj ta brojka više od 1100 eura. To jasno upućuje da postoji potencijal za rast.

A drugi mirovinski stup i AZ fond? Bojite li se da bi se nova vlada mogla povesti za nekim zemljama koje su zbog krize privremeno smanjivale ili zamrzavale uplate?
Može biti iskušenja da se doprinosi iskoriste za punjenje nekih kratkoročnih proračunskih rupa, ali mi čvrsto vjerujemo da će prevladati svijest o dugoročnoj koristi od sadašnjeg sustava. Zadovoljni smo što vidimo da se nova hrvatska vlada radije opredijelila za jačanje drugoga mirovinskog stupa kroz postupno povećanje doprinosa.

Mađarska je tijekom krize posezala za najrigidnijim rješenjima, naročito u financijskom sektoru. Što bi bio ‘mađarski poučak’?
Naš posao nije da prosuđujemo političke odluke, ali tu se treba postaviti pitanje je li odluka s kratkoročnim učinkom prava gledajući dugoročno. Kao što je već spomenuto, proračunska pitanja trebaju se rješavati dugoročnim rješenjima, a ne prijenosom imovine mirovinskih fondova Vladi za rješavanje kratkoročnih problema.

Zamisao hrvatske pobjedničke koalicije o tome kako bi fondovi II. stupa mogli pomoći javnim financijama bila je nešto drukčija: da zamijene državne obveznice iz svog portfelja za koncesiju na autoceste. Što mislite o tome?
Prije svega ključno je da se mirovinskim fondovima upravlja i da ih se nadzire u korist članova mirovinskog fonda na profesionalan i transparentan način. Allianz je uvijek vrlo zainteresiran za razmatranje novih, pa čak i neobičnih ideja. Sva ulaganja koja su pogodna za profil rizičnosti mirovinskih fondova, a koja mogu donijeti konkurentne dugoročne povrate našim članovima, dobra su.

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Zbog pritiska deficita opet se aktualizira i privatizacija. Je li Allianz još zainteresiran za Croatia osiguranje?
Mi smo uvijek zainteresirani za dobre investicije. No vidjet ćemo kada će i hoće li se takva ponuda pojaviti.

Demografski trendovi nameću veća izdvajanja za II. stup kao nužnost. Računate li s tim?

Na novoj je vladi da odluči kada će to napraviti. Ali moramo biti svjesni da nikada neće biti savršeno vrijeme za takvu odluku. Imajući to na umu, rekao bih što prije to bolje.

Koje će promjene za investitore poput Allianza donijeti ulazak Hrvatske u EU?
Regulatorno okruženje u Hrvatskoj već je sada dobro i na razini ostalih istočnoeuropskih članica. Naše su operacije ovdje dobro integrirane u Allianz grupu i vjerujem da su dobro pozicionirane za ulazak Hrvatske u EU. Pristup EU još će otvoriti tržište osiguranja zbog postojećih sporazuma o slobodi “poslovnog nastana” i slobodi pružanja usluga.

Što će to konkretno značiti?
Što se tržišta neživotnih osiguranja tiče, optimistično gledamo na oporavak i očekujemo prosječan rast od 4 posto u iduće četiri godine počevši od 2012. Međutim, naša su predviđanja da će rast tog tržišta u srednjem roku zaostajati za rastom BDP-a s obzirom na već sada oštru konkurenciju i regulatorne promjene u segmentu osiguranja motornih vozila. To će utjecati na pad penetracije tog sektora, ali istodobno se očekuje daljnje povećanje prosječne potrošnje po stanovniku (tzv. gustoće osiguranja). Ulazak Hrvatske u EU dodatno će pridonijeti takvu razvoju budući da će više osiguravajućih kompanija pokušati ući na tržište prije samog pristupanja. Konkurencija će ostati oštra i nije jasno kada će tržište neživotnih osiguranja postati isplativo. Kod životnih osiguranja smo optimističniji zbog potencijala bržeg rasta nego na neživotnom tržištu. Pokazatelji penetracije i gustoće još su veoma niski.

Kako izgledaju te usporedbe?
Premije su u Hrvatskoj na razini samo 0,7% BDP-a ili nepunih 80 eura po stanovniku. Češka je, primjerice, toliku stopu penetracije imala 1997. a danas je na dva posto BDP-a. Očekujemo da će rast premija ponovno nadmašiti onaj BDP-a nakon 2013. kada se makroekonomsko okruženje poboljša.

Žrtve krize

Koje je dijelove biznisa kriza najjače pogodila?
Nažalost, kod motornih vozila posao je pretrpio najveći udar, ali to je i bilo očekivano. U vremenima nesigurnosti i povećanja cijena ljudi troše manje na vozila ili odgađaju kupnju novih. Učinak za osiguravatelje je s jedne strane da prosječna dob osiguranih vozila ide gore, što smanjuje svote osiguranja i premijske prihode, dok se s druge strane događa manje nesreća i troškovi šteta su manji.