EN DE

Radi zaštite domaće proizvodnje srpske vlasti nametnule TDR-u nove troškove

Autor: Rato Petković,VLM; Darko Bičak
28. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Srpska je vlada nametnula rovinjskom TDR-u dodatne financijske obveze, na zahtjev konkurentske tvrtke – JTI-ja

Ministarstvo gospodarstva Srbije odbacilo je prigovor Tvornice duhana Rovinj (TDR) da je uvođenje depozita kao način plaćanja umjesto dosadašnjega bankarskog jamstva na uvoz cigareta u suprotnosti s propisima EU, kao i da je time prema rovinjskoj tvornici primijenjen diskriminatorski postupak. Depozitom se, objašnjavaju u ministarstvu gospodarstva, namjerava osigurati uplata pristojbi u državni proračun. A srpski će proračun prema predloženom prijedlogu u 2012. godini biti u minusu 1,4 milijardu eura, odnosno 4,25 posto godišnjega BDP-a Srbije. Ta se mjera uvodi kao posljedica nastale ekonomske krize, kažu u vladi. Srbija, tvrde, nije jedina europska zemlja koja se umjesto bankarskim jamstvom nastoji osigurati depozitom. Beograd navodi da i Litva, BiH i Albanija uz najavljeno uvođenje depozita namjeravaju uvesti čak i plaćanje unaprijed.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Fiskalna diskriminacija
TDR je nakon najavljenog plaćanja pristojbi prilikom uvoza cigareta u gotovini uputio prigovor srpskom ministarstvu upozoravajući da je to u suprotnosti sa sporazumima koje je Srbija potpisala s EU i zemljama članicama Cefte. Usput su napomenuli da će se zbog te mjere njihovi troškovi povećati za 20 posto, što ih dovodi u neravnopravan položaj s ostalim proizvođačima cigareta. TDR ukazuje kako sve postojeće svjetske norme zabranjuju fiskalnu diskriminaciju napominjući da se uvođenjem depozita ne postiže učinkovitija naplata. Uostalom, sedmogodišnja primjena bankarskog jamstva pokazuje da nije bilo zapreka za redovito plaćanje. Zbog toga uvođenje depozita TDR doživljava kao diskriminatorski potez kako bi se uvoznicima povećali troškovi i tako postali nekonkuretni domaćim proizvođačima. TDR pokriva devet posto srpskog tržišta duhanskim proizvodima i ono je za rovinjsku tvornicu od velike važnosti. U TDR ističu da je srpsko ministarstvo gospodarstva pribjeglo novom načinu osiguranja plaćanja na inicijativu japanske duhanske kompanije JTI, koja u Srbiji ima tvornicu duhana, ali istodobno uvozi i cigarete iz drugih svojih inozemnih tvornica.

Ministarstvo gospodarstva Srbije odbacilo je prigovor Tvornice duhana Rovinj (TDR) da je uvođenje depozita kao način plaćanja umjesto dosadašnjega bankarskog jamstva na uvoz cigareta u suprotnosti s propisima EU, kao i da je time prema rovinjskoj tvornici primijenjen diskriminatorski postupak. Depozitom se, objašnjavaju u ministarstvu gospodarstva, namjerava osigurati uplata pristojbi u državni proračun. A srpski će proračun prema predloženom prijedlogu u 2012. godini biti u minusu 1,4 milijardu eura, odnosno 4,25 posto godišnjega BDP-a Srbije. Ta se mjera uvodi kao posljedica nastale ekonomske krize, kažu u vladi. Srbija, tvrde, nije jedina europska zemlja koja se umjesto bankarskim jamstvom nastoji osigurati depozitom. Beograd navodi da i Litva, BiH i Albanija uz najavljeno uvođenje depozita namjeravaju uvesti čak i plaćanje unaprijed.

Fiskalna diskriminacija
TDR je nakon najavljenog plaćanja pristojbi prilikom uvoza cigareta u gotovini uputio prigovor srpskom ministarstvu upozoravajući da je to u suprotnosti sa sporazumima koje je Srbija potpisala s EU i zemljama članicama Cefte. Usput su napomenuli da će se zbog te mjere njihovi troškovi povećati za 20 posto, što ih dovodi u neravnopravan položaj s ostalim proizvođačima cigareta. TDR ukazuje kako sve postojeće svjetske norme zabranjuju fiskalnu diskriminaciju napominjući da se uvođenjem depozita ne postiže učinkovitija naplata. Uostalom, sedmogodišnja primjena bankarskog jamstva pokazuje da nije bilo zapreka za redovito plaćanje. Zbog toga uvođenje depozita TDR doživljava kao diskriminatorski potez kako bi se uvoznicima povećali troškovi i tako postali nekonkuretni domaćim proizvođačima. TDR pokriva devet posto srpskog tržišta duhanskim proizvodima i ono je za rovinjsku tvornicu od velike važnosti. U TDR ističu da je srpsko ministarstvo gospodarstva pribjeglo novom načinu osiguranja plaćanja na inicijativu japanske duhanske kompanije JTI, koja u Srbiji ima tvornicu duhana, ali istodobno uvozi i cigarete iz drugih svojih inozemnih tvornica.

JTI se neće žaliti
Zbog toga u JTI tvrde da i njima ne odgovara nova mjera ministarstva ekonomije, ali ipak nisu uložili prigovor. I dok se TDR žali na postupak ministarstva gospodarstva, srpski proizvođači cigareta već više godina prigovaraju da je hrvatsko tržište zatvoreno za duhanske proizvode iz Srbije i traže reciprocitet. Sve tri tvornice, sve u stranom vlasništvu, već godinama inzistiraju na uspostavljanju podjednakih uvjeta plasmana duhanskih proizvoda u obje zemlje. Srpske tvornice duhana privatizirane su među prvima. Najvećeg proizvođača, Duhansku industriju Niš, kupio je američki Philip Morris, vranjansku tvornicu preuzeo je BAT, a tvornicu u Senti TDR-u je ispred nosa preoteo japanski JTI. Ta je akvizicija ostala u sjećanju i po primjeni metoda iz špijunskih filmova kako bi se TDR spriječilo u nakani da kupi vojvođansku tvornicu cigareta.

Uzaludna obećanja
Kako bi postigla što bolju cijenu, srpska je vlada prilikom prodaje tvornica duhana novim vlasnicima obećala niz pogodnosti, između ostalih i zabranu uvoza inozemnih duhanskih proizvoda. U međuvremenu je zbog pristupa Srbije sporazumu Cefta vlada morala otvoriti srpsko tržište uvoznim cigaretama. To je izazvalo protest stranih kompanija koje su zaprijetile preseljenjem tvornica u susjednu Rumunjsku i druge zemlje. Dolaskom Tvornice duhana Rovinj na srpsko tržište smanjena je prodaja lokalnih cigareta, a do pada proizvodnje došlo je zbog povećanja trošarina za potrebe državnoga proračuna u kojemu se svake godine povećavao deficit tako da je ove godine iznosio 4,5 posto BDP-a. Kako bi smanjile troškove, srpske su tvornice pribjegle otpuštanju zaposlenih. Tako je u niškoj tvornici nekadašnji broj od 2300 radnika smanjen ubrzo na nekoliko stotina.

Autor: Rato Petković,VLM; Darko Bičak
28. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close