Tehnološki razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednko revolucionaran učinak na nas kao što su otkriće parnog stoja u doba industrijske revolucije ili razvoj prometnih i elektroenergetskih mreža imali na naše pretke. Tesla je u prošlom stoljeću svojim brojnim izumima povećao životni standard do neslućenih razmjera uvodeći čaroliju svjetla u svaki dom i postavljajući temelje onoga što danas zovemo mobilnom telefonijom i mrežom svih mreža.

Suvremena ICT tehnologija otvara nove horizonte i brzo nas uvodi u komunikacijsku budućnost: umreženo društvo. Europa u toj budućnosti svoju strategiju veže uz pametan, održiv i uključiv razvoj. Inovacije i znanje, konkurentna, ali održiva ekonomija, osposobljavanje pojedinaca i njihova prilagodba brzim promjenama te stvaranje kohezivnog društva dio su strategije Europe 2020. Fenomen komuniciranja sa svakog mjesta i u svakom trenutku te umrežavanja svega od čega ljudi, poslovni svijet i društvo mogu imati koristi samo su neke od značajki budućega umreženog društva. Digitalni urođenici, kako danas nazivamo mladu generaciju, ne poznaju život prije interneta i mobilnog telefona, a svoju će punu radnu zrelost dosegnuti upravo u budućem umreženom društvu. Zato tehnološki i svaki drugi razvoj Hrvatske u idućoj, kao i u svim godinama koje dolaze, treba promatrati u svjetlu sve većeg korištenja ICT-a u funkciji našeg dugoročnog razvoja i ciljeva koje želimo postići. Dio smo tehnološke revolucije u IT i telekomunikacijama koja će do 2020. dovesti do umrežavanja nevjerojatnih 50 milijardi različitih uređaja. Nedavno objavljeni Indeks gradova umreženog društva, koji se koristi kao alat za mjerenje sposobnosti gradova u korištenju ICT rješenja, pokazuje značajne društvene, ekonomske i okolišne dobrobiti koja se odnose na područja zdravstva, obrazovanja, ekonomije, okoliša i učinkovitosti te interakcije građana. Ulaganje u razvoj širokopojasnoga pristupa, sudeći po brojnim studijama koje je izradila Europska komisija, investicija je koja će do 2015. godine povećati BDP, otvoriti milijun novih radnih mjesta u zemljama članicama EU te dati poticaj gospodarstvu u vrijednosti većoj od 850 milijardi eura. Hrvatska također očekuje velike koristi od ulaganja u širokopojasni pristup, pa bi do kraja ovog desetljeća izravne koristi mogle dosegnuti 3,2 milijarde eura, uz povećanje broja radnih mjesta i opsega gospodarskih aktivnosti zbog povećana korištenja elektroničkih usluga dostupnih putem širokopojasnog pristupa.

Iz te perspektive Hrvatska mora iskoristiti svoju šansu. Prije svega očekujem da u našim glavama i kroz strategiju razvoja naše zemlje prepoznamo stratešku važnost ICT industrije i korištenje ICT proizvoda i rješenja za brži oporavak i razvoj svih drugih sektora i segmenata. Naša industrija ima velik izvozni potencijal, ali su nam potrebne konkretne mjere za podizanje konkurentnosti same industrije i njezinih zaposlenika, od rasterećenja cijene rada do povećana ulaganja u istraživanje i razvoj te visoko obrazovanje. Hrvatskoj treba više kompanija poput Ericssona Nikole Tesle, našeg najvećeg izvoznika znanja, koje bi imale relevantne pokazatelje svojih razvojno-istraživačkih i ekspertnih aktivnosti u globalnoj organizaciji. Moramo se ugledati na one zemlje koje znatna sredstva iz svog BDP-a ulažu u razvojno-istraživačke aktivnosti te na tome grade svoju budućnost. Kina u svom kratkoročnom planu želi 2020. godine ostvariti cilj od 5 posto BDP-a koji će ulagati u razvojno-istraživačke aktivnosti, dok su zemlje poput Finske, Izraela i Švedske taj cilj gotovo i ostvarile. Hrvatska, na žalost, sa svojih 0,7 posto BDP-a u istraživanju i razvoju zauzima nisko mjesto u Europi. To je značajan prostor za poboljšanje.Važno je i da se nedavno usvojena Strategija širokopojasnog pristupa već u idućoj godini operacionalizira kroz konkretne mjere i implementacijske projekte. Kao pozitivan vjetar u leđa našoj industriji svakako vidim i ukidanje posebnoga poreza na mobilnu telefoniju, što će, nadam se, pokrenuti novi investicijski ciklus za daljnji razvoj mreža. Ukratko, 2012. mora biti prva godina novog razvojnog ciklusa koji nas uvodi u umreženo društvo. Na tom našem putu nužni su dugoročan strateški plan, aktivno sudjelovanje u stvaranju tehnoloških trendova, kultura inovativnosti i rada te promicanje univerzalnih ljudskih vrijednosti. Inovativnost nema granica, treba znati voditi, a ne samo slijediti. E-zdravstvo, koje je u svijet krenulo iz Ericssona Nikole Tesle, najbolji je primjer da se to može.

Gordana Kovačević, E. Nikola Tesla

*Predviđanja vodećih menadžera Poslovni dnevnik, kao ekskluzivni partner The Economista za Hrvatsku, objavio je u posebnom izdanju ‘Svijet u 2012.’