Dok se u Kukuriku koaliciji slažu kadrovske križaljke, devetomjesečna financijska izvješća javnih i (pretežito) državnih poduzeća koja je uoči primopredaje objavilo bivše vodstvo stoje kao podsjetnik velika posla koji novu vladajuću garnituru čeka u sferi javnih i državnih poduzeća. Pri ocjenjivanju izbornih programa glavnih političkih opcija analitičari Velimir Šonje i Katarina Ott najviše su kritizirali upravo taj dio programa jer zonu javnih/državnih poduzeća smatraju jednim od najvećih strukturnih problema.

U toj su skupini i državne tvrtke za cestovnu infrastrukturu koje se nakon desetljeća revne cestogradnje, ali i izostanka brige i nadzora efikasnosti poslovanja, u novije vrijeme nerijetko spominju u kontekstu velikih financijskih obveza, posebice potencijalnoga tereta koje bi za državu mogle značiti one kratkoročne. Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te Hrvatske ceste, državne tvrtke u kojima je ujedinjena cestovna infrastruktura, na kraju rujna su imale ukupno 31 milijardu kuna dugoročnih obveza, a povrh toga im kratkoročne obveze koje dospijevaju na naplatu unutar godine dana (do kraja rujna 2012.) dosežu oko 4,5 milijardi kuna. Istina, kratkoročne su obveze najzaduženijeg HAC-a u odnosu na stanje pola godine ranije smanjene za više od dvije milijarde kuna. No, kako iz tekućih prihoda državne tvrtke za ceste mahom uspijevaju servisirati tek plaće zaposlenih, materijalne troškove i kamate po zaduženjima, u najvećoj mjeri i HAC-ove su kratkoročne obveze samo refinancirane, odnosno zamjenjene za dugoročne.

Po financijskom planu HAC-a za 2011, naime, predviđeno je povećanje zaduženosti za oko 200 milijuna eura, na više od tri milijarde eura ili oko 22,73 milijardi kuna. Osim što je za otplate dugova trebalo osigurati oko 5,2 milijarde kuna ili gotovo triput više nego lani, i planirana ulaganja u cestogradnju su bila nešto veća. HAC-ove su dugoročne obveze na kraju rujna iznosile 18 milijardi kuna, što je oko 800 mil. kn manje nego lani, no kratkoročne su povećane sa 2,5 na 3,78 milijardi. Kod Autoceste Zagreb Rijeka dugoročne su obveze iznosile 7,5 milijardi, a kratkoročne oko 200 milijuna,dok su u HC-u dugoročne obveze porasle na 6,15 milijardi, a one u roku godinu dana dosegnule su 480 milijuna.

Iz izvješća Vlade

HC-u 1,1 milijarda kuna jamstava u 2011.
U 2011. Vlada je izdala jamstava u iznosu 10,36 milijardi kuna. Najvećim dijelom ona se odnose na sektor prometa, i to uglavnom za brodogradnju i tvrtke za cestovnu infrastrukturu. Tako je shodno planu Hrvatskih cesta npr. država izdala jamstvo od 1,15 milijardi. U slučaju HAC-a dio jamstva (450 milijuna) neće se iskoristiti u 2011. jer nije stekao uvjete za korištenje kredita zbog kojega je izdano.