Domaće kompanije ove su godine izdale 568 milijuna kuna manje komercijalnih zapisa nego prošle. Prema podacima Zagrebačke burze, ove je godine uvršteno 597,8 milijuna kuna zapisa, dok je lani bilo riječi o 1,16 milijardi. Kada se uz komercijalne zapise pridodaju i korporativne obveznice, na tržište je 2011. plasirano ukupno 1,22 milijarde kuna korporativnoga duga, dok je prošle godine plasirano 1,46 milijardi. Najviše su se na tržištu zadužile Erste banka, koja je izdala obveznicu tešku 80 milijuna eura, te Jadran – Galenski laboratorij s obveznicom od 140 milijuna kuna. Kada se promatraju samo zapisi, kratkoročno se najviše zadužila Nexe grupa koja je krajem travnja izdala 15,5 milijuna eura zapisa, dok je Institut IGH plasirao 11,1 milijun eura zapisa. Najčešće se zaduživala Ingra koja je izdala sedam tranši te Dalekovod s tri tranše.

Vrhunac 2009. godine
Od 2005. do kraja 2010. godine bilježi se kontinuirano povećanje iznosa izdanih komercijalnih zapisa, stoji u najnovijem Hanfinu tromjesečnom biltenu. Tako je 2005. izdano 92,5 milijuna zapisa, a već iduće godine ta je vrijednost porasla na više od 880 milijuna kuna. Vrhunac je postignut 2009. kada je izdano 1,5 milijardi kuna vrijednih zapisa. Iako su zapisi za investitore zanimljivi jer omogućavaju veću zaradu od kamate ostvarene držanjem novca u bankama, a izdavateljima jer se mogu jeftinije zadužiti od kredita, i jedni i drugi smanjili su svoje aktivnosti u vezi s tim. Glavni razlog je strah ulagača da kompanije neće moći isplatiti zapise, a uzrok straha je HG Spot. “U 2009. godini je prvi put na hrvatskom tržištu kapitala došlo do nemogućnosti iskupa glavnice dospjele tranše komercijalnih zapisa od strane HG Spota. To je svakako povećao oprez ulagatelja, ali i utjecao na povećanje zahtijevanog prinosa na komercijalne zapise rizičnijih izdavatelja”, stoji u Hanfinu biltenu.

Okrenuli se sigurnosti
Stoga početkom prošle godine u Hrvatskoj dolazi do blagog smanjenja zanimanja ulagača za ulaganje u komercijalne zapise unatoč i dalje visokim prinosima. “Već spomenuti ‘default’ komercijalnih zapisa HG Spota, osim što je zasigurno rezultirao povećanim oprezom ulagatelja u komercijalne zapise, rezultirao je i njihovom okretanju prema ulaganjima u sigurnije oblike imovine te postupnom smanjivanju izloženosti prema pojedinim izdavateljima, ponajprije onima lošijeg boniteta”, objašnjava regulator.

Stanje u Americi

Zapisi se prepolovili
Za razliku od Hrvatske, u kojoj je na vrhuncu svjetske krize 2009. godine zabilježen rast izdavanja komercijalnih zapisa, u SAD-u se prepolovio. Razlozi pada tada su bili okretanje drugim izvorima financiranja kompanija, institucionalna ograničenja te rizik pogrešnog izbora izdavatelja jer se do krize ulagači nisu trudili skupljati informacije o njima.