Zagrebačka županija raspisat će prvih dana siječnja 2012. javni natječaj za primjenu modela ugovorne prodaje topline iz biomase. Županija, naime, poziva investitore da u javnim ustanovama, ponajprije zdravstvenim i obrazovnim, ugrade nove sustave grijanja na šumsku sječku i ubuduće ih održavaju prodajom toplinske energije. Pripreme prvoga energetskog modela takve vrste u Hrvatskoj s izradom kataloga projekata za ulagače trajale su od ožujka do prosinca ove godine, a prva primjena modela “Zelena energija za Zagrebačku županiju” bit će najvjerojatnije u osnovnoj školi u Kravarskom.

“U natječaju od siječnja tražit ćemo investitore za prvih 10 projekata grijanja u osnovnim školama”, rekao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske. Od 72 osnovne škole koje su u registru zgrada javne namjene u vlasništvu županije u osnovnoj školi u Kravarskom kao oglednom primjeru najprije bi se zamijenio postojeći kotao na loživo ulje onime na sječku, i to već do ljeta 2012. To bi uz dodatnu opremu i građevinske radove stajalo 764.500 kuna, a uz cijenu sječke od 35 eura po toni bez PDV-a i troškova prijevoza vrijeme povrata investicije bilo bi šest godina uz uvjet da je cijena isporučene topline 10% jeftinija od loživog ulja. U područnoj školi u Kerestincu, koja godišnje na loživo ulje potroši 100.000 kuna, povrat investicije bio bi manji, oko pet i pol godina. Osim toga postoje i dvije mogućnosti financiranja ovisno o profitabilnosti, a to su, tumači Šegon, 100% sredstava investitora ili 60% investitora i 40% nepovratno od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Županija traži ulagače s kojima će sklapati ugovore o opskrbi toplinom od 10 do 15 godina prema uzoru na države kao što su Austrija, Slovenija, Finska, Njemačka ili Švedska, u kojima se tako masovno griju zgrade javne namjene, uz one poslovne i stambene. Šegon navodi primjer Štajerske, jedne od najnaprednijih pokrajina u korištenju šumske biomase u Europi, koja ima 175 takvih projekata. Najčešći tamošnji investitori su šumski veleposjednici s preradom drva. Uvjet Zagrebačke županije i jest da najmanje 75% sječke bude iz lokalnih šuma kojih je 100.000 ha, od čega 45% privatnih. Županija se oslanja i na 130 registriranih drvnoprerađivačkih tvrtki koje godišnje imaju 60.000 t drvnog ostatka, sječke i piljevine.

Interes

Drvoproizvod i Pana
Drvoproizvod koji se koristi sječkom za grijanje vlastitih pogona, u tehnološkom procesu i za proizvodnju briketa radi izračune o količinama sječke za jedan od modela zelene energije u Jastrebarskom, kaže direktor Igor Josip Leščić. Županija misli da bi se Pogon Pane mogao uključiti u korištenju rashladne i toplinske energije u Centru za voće i povrće u Turopolju.