Zatvaranje državnih financija u 2012. bez jačih rezova, kako je koalicijska Vlada već najavila, neće biti moguće bez dizanja poreznih prihoda; pitanje je samo koliko. Premda se u javnosti spominjala brojka od 25 posto, u kombinacijama je i dizanje PDV-a na razinu od 26 posto. Upravo je s tom brojkom u računicama mogućih scenarija za gospodarstvo u idućoj godini kalkulirao HNB, doznaje Poslovni dnevnik.

Od tri moguća scenarija za domaće gospodarstvo u 2012., koji ovise o spremnosti za rezanje rashoda, središnja banka jasno je poručila da se zdravlje javnih financija može vratiti jedino snažnijom fiskalnom prilagodbom. Za HNB to znači stezanje državne blagajne na rashodnoj strani za devet milijardi kuna (ili smanjenje udjela rashoda opće države za 1,5 posto BDP-a). Uz smanjivanje rashoda HNB očekuje potez za podizanje konkurentnosti prebacivanjem poreznog tereta s direktnih na indirektne poreze što bi donijelo višestruke koristi, prije svega veću troškovnu konkurentnost izvoza te veću atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja. Upravo je kroz “prebacivanje tereta na indirektne poreze” HNB poslao Kukuriku koaliciji jasnu poruku da i monetarna vlast računa na dizanje PDV-a, a s njim i moguće trošarine.

Premda su se u projekcijama guverner i članovi Savjeta diplomatski suzdržali od isticanja brojke ne želeći se gurati u domenu fiskalne vlasti, računica je rađena na bazi PDV-a od 26 posto. Dizanje PDV-a za jedan postotni bod donijelo bi oko 1,7 milijardi kuna u proračun što znači da bi se od 26 posto PDV-a u državnu blagajnu slilo oko 5,1 milijardi kuna, izračun je HNB-a. Dizanje PDV-a, međutim, ‘pokosilo’ bi turizam, pa je prijedlog da se on u toj grani smanji na 10 posto što je, uostalom, i sam Milanović otkrio kao jedan od prvih poteza Vlade. Iako javno nije izlazio s brojkama, guverner Željko Rohatinski neformalno je čelnike nove Vlade upoznao s kalkulacijama i prije objavljivanja makroekonomskih prognoza.U programu Vlade jasno je navedeno da će kao kratkoročna mjera gospodarske politike biti podizanje konkurentnosti kroz porezno rasterećivanje proizvodnje “smanjenjem doprinosa na plaće, parafiskalnih nameta i smanjenje administrativnih troškova”.

Ključna ideja oporavka rasta je napraviti promjenu kojom bi se smanjilo porezno opterećenje poslodavaca smanjivanjem doprinosa na plaće, ne podižući ukupni teret poreza. Već sad je prilično jasno da se neće rezati onoliko koliko bi HNB želio, posebice nakon što je Milanović komentirao da je “možda devet milijardi kuna malo previše”. No, zato premijer ima razloga biti zadovoljan inicijalnim javnim reakcijama na probne balone o dizanju PDV-a na 25 posto koji su prošli prilično bezbolno u javnosti i među stručnjacima iako se radi o najnepravednijem porezu koji najviše pogađa upravo najsiromašnije dijelove društva.

Ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta istaknuo je da primarno treba razgovarati o smanjenju rashoda jer je to ključ konsolidacije javnih financija, dok povećanje PDV-a može biti samo kompenzacijska mjera za smanjenje troškova rada. “Ne bi se smjelo dogoditi da povećanje PDV-a bude kompenzacijska mjera za neuspjeh smanjivanja rashoda”, rekao je Lovrinčević. Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott u časopisu Banka poručila je pak da bi se “Vlada umjesto smišljanja novih poreza trebala koncentrirati na naplatu onih nenaplaćenih poreza i doprinosa koji su u 2010. bili jednaki iznosu deficita središnjeg državnog proračuna”.