Domaće tržište nekretnina već je godinama “mrtvo”. Građevinske tvrtke, one koje su opstale i nisu stavile ključ u bravu, sve manje grade, a banke i dalje nisu drastično spustile kamatne stope i uvjete davanja stambenih kredita.

Prošla Vlada, na čelu s Jadrankom Kosor pokušala je oživjeti nekretninsko tržište donoseći zakon o subvenioniranju kupnje stana po tzv. Bačićevom modelu. Prema tom modelu, ove se godine prodalo oko 900 stanova, za što je iz proračuna izdvojeno 21 milijun kuna, a iduće bi se trebalo izdvojiti 50 milijuna kuna. No, nije poznato hoće li nova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem nastaviti s tim modelom. No, činjenica i dalje ostaje kako kriza u kojoj se nalazi gotovo cijela Europa, pa tako i Hrvatska, utječe na želju i mogućnost kupovine nekretnine jer je neizvjesnost u sigurnu budućnost previše visoka. Najam stana, umjesto kupnje, smatraju analitičari, imao bi više benefita. Prvenstveno bi se uredilo tržište najma za koje mnogi smatraju da godišnje državi uskrati nekoliko milijardi kuna poreza. Također, kada bi se postojeće neprodane nekretnine prenamijenile u najam, one više ne bi opterećivale bilance banaka u čijem su vlasništvu, odnosno ne bi bila “mrtva” imovina, nego bi počele generirati prihode. Država bi u tom segmentu profitirala jer bi naplatom poreza “podebljala” proračun.Kako je stanje u gradnji i više nego sumorno pokazuju i podaci za listopad. Tako je fizički obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u listopadu u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec bio manji za 9,7 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni indeksi koje je objavio Državni zavod za statistiku.Listopad je bio 31. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini.Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u listopadu bili su manji u odnosu na rujan za 2,3 posto. Od ukupnog broja radnih sati građevinski radnici su u listopadu na zgradama odradili 46,1 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 53,9 posto. Na novim građevinama odrađeno je 56,6 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 43,4 posto.