Rijetko koji mjesec ove godine donio je toliko nervoze bankarima kao protekli. Zahvaljujući nervozi u Europi i kod kuće, tijekom studenog iz banaka je povučeno oko 715 milijuna kuna štednje, doznaje Poslovni dnevnik.

Oko 320 milijuna kuna iz banaka su povukle tvrtke, a gotovo identičan iznos financijske institucije i državne institucije. Premda skloni najvećoj nervozi, građani su iz bankarskog sustava izvadili tek 70 milijuna kuna depozita. Iako brojka od gotovo stotinu milijuna eura zvuči puno, bankari poručuju da ju treba gledati kroz prizmu ukupne štednje koja je krajem listopada iznosila 279,7 milijardi kuna, od čega je gotovo 215 milijardi kuna bila oročena štednja. Odljev depozita, bez iznimke, pogodio je sve domaće kreditore. Proporcionalno veličini banke bili su i milijuni povučenih kuna: iz dviju najvećih pobjeglo je gotovo 40 posto tog iznosa, a desetine milijuna kuna zahtjeva za razročavanjem morale su izvršiti i ostale banke.

Kolebanje štednje nastalo je kao direktna posljedica nestabilnosti u Europi te svakodnevne nervoze hoće li Njemačka i Francuska uspjeti osiguirati budućnost eura. Uz euro, top pitanje bilo je prijeti li talijanskim bankama opasnost zbog izloženosti državnim obveznicama Italije. “Svaki put kad bi večernje vijesti završile s pitanjem hoće li euro propasti ujutro su nam na šalerima stajali ljudi sa zahtjevom za raskidanje ugovora o štednji. Kad bi vijesti bile pozitivne, štednja bi se većim dijelom vratila”, opisao nam je zbivanja jedan bankar. Potom tek slijedi vrhunac problema koji počinje HNB-ovim oduzimanjem odobrenja za rad Credo banci radi nezakonitog kreditiranja. Ono što je trebalo biti relativno bezbolna i tiha likvidacija, kao u slučaju Obrtničko-štedne banke, otvorilo je lavinu problema.

Prvo su kontradiktorni zakonski propisi bacili svjetlo na činjenicu da zaštićena sredstva jednim zakonom nisu sigurna drugim, pa je klijentima Abacus brokera blokirano 9 milijuna kuna. Onda su fondovi i osiguravatelji ostali bez 150 milijuna kuna (neosiguranih depozita) zbog propasti te banke, pa kad je HNB potvrdio da se zbog niskog kapitala još motre četiri male banke, institucionalni ulagači povukli su iz njih milijardu kuna depozita i preselili ih u veće banke. Stoga će posebno zanimljivo biti vidjeti podatke o štednji za prosinac, posebice jer su se početkom ovog mjeseca nesuglasice oko odgovornosti Hanfe i HNB-a za nastalu situaciju oko Credo banke pretvorile u otvoreni rat dvaju regulatora koji je raspirio nervozu na tržištu.

Dok je Hanfa isticala da su izjave iz HNB-a diletantske, središnja banka priopćenjem je pozvala deponente da ne slušaju “dobronamjerne” savjete i ne povlače štednju iz malih banaka, jasno aludirajući na Hanfu kao savjetodavca. Premda se odljev štednje iz malih banaka relativno stabilizirao, na nekima je još pritisak za (neopravdanim) razročavanjem depozita, zbog čega su se obratile HNB-u.

Bankarske glavobolje

Štediše bježe iz eura u egzotične valute
Strah štediša za budućnost eura i savjeti da štede u drugim valutama donijele su bankarima glavobolje. “Nije problem štednju u eurima konvertirati, primjerice, u australske dolare. Ono što je problem jest kako uskladiti aktivu i pasivu”, kazao nam je jedan bankar. Usklađenje znači da banka ima tri mogućnosti: odobriti čisti kredit u australskom dolaru, odobriti kunski s valutnom klauzulom u toj valuti, ili položiti devizni depozit u inozemstvo što znači odljev nacionalne štednje. Alternativa je ‘hedging’, no on je skup i teško izvediv na dugi rok. “Mislim da je HNB jače trebao promovirati štednju u domaćoj valuti čim su se pojavili savjeti za štednju u nama egzotičnim valutama. Bit je u preventivi, a ne u gašenju požara”, ustvrdio je.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo