U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Vrste otkaza prema Zakonu o radu
Sukladno Zakonu o radu (NN 149/09 i 61/11) otkaz ugovora o radu može biti redoviti, izvanredni i otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Redoviti otkaz sukladno čl.107. Zakona o radu može biti poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz i otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika. Zajedničko svim vrstama redovitog otkaza je pravo na otkazni rok, osim što u slučaju redovitog otkaza uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, otkazni rok se skraćuje za pola. Radnik ima pravo na otpremninu samo u slučaju redovitog otkaza od strane poslodavca zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga, i pod uvjetom da je radnik neprekidno u radnom odnosu kod poslodavac duže od dvije godine. Kod izvanrednog otkaza, bilo radnika ili poslodavca, nema otkaznog roka, niti otpremnine, te radni odnos prestaje danom dostave odluke o izvanrednom otkazu drugoj strani. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu sukladno čl.115. Zakona o radu je slučaj kada poslodavac radniku otkaže ugovor o radu i istodobno predloži radniku sklapanje novog ugovora o radu.Zajedničko svim vrstama otkaza, bez obzira koja strana otkazuje ugovor o radu je da otkaz mora biti u pisanom obliku, obrazložen i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje, kao i da otkazni rokovi počinju teći danom dostave odluke o otkazu.
Ivan Sarić, dipl. iur., pravni savjetnik

Prednost postupka mirenja u odnosu na druge postupke
Mirenje je način rješavanja svih vrsta sporova, reguliran Zakonom o mirenju (NN 18/11). Bitna razlika u odnosu na sudski postupak ili arbitražu je u tome, što miritelj ne donosi nikakvu meritornu odluku, već stranke u postupku mirenja same dolaze do zajedničkog rješenja, odnosno dogovora. Mirenje je dobrovoljan i povjerljiv postupak, budući da stranke moraju pristati na postupak mirenja, kao i sve informacije iznesene u postupku mirenja ne mogu se primjenjivati izvan postupka. Karakteristično za sam postupak mirenja je u tome što u postupku sudjeluje nepristrana treća strana (miritelj) koja pomaže strankama u sporu za pronalazak zajedničkog prihvatljivog rješenja. Glavna prednost postupka mirenja u odnosu na sudski postupak je u tome što isključivo ovisi o strankama, te isti može završiti u jednom ili u nekoliko dana, zbog čega je trošak mirenja višestruko niži od sudskih, odnosno odvjetničkih troškova. Sam postupak mirenja se preporuča u radnim sporovima (sporovima između poslodavca i radnika), a osobito u fazi prije podnošenja sudske tužbe. Inače, u slučaju neuspjeha, odnosno ne dogovora između stranaka, stranke uvijek mogu podnijeti sudsku tužbu ili se odlučiti na arbitražu.
Ivan Sarić, dipl.iur. pravni savjetnik

Primjena najpovoljnijeg prava za radnika
Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih Zakonom o radu ( NN 149/09, 61/11) ili drugim Zakonom.Isto tako, poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada koji su nepovoljniji od uvjeta određenih zakonom, ali samo ako ih ZOR ili drugi poseban Zakon na to ovlašćuje.Ono što je bitno je da, ukoliko je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.
Nataša Novaković, dipl. iur. pravna savjetnica gl. direktora