Kredit od 14 milijuna kuna, koji je Fond za razvoj i zapošljavanje (FRZ) 2008. odobrio Eko gradu za uzgoj konja i proizvodnju kobiljeg mlijeka, po svemu sudeći neće biti naplaćen. Taj nikad realizirani projekt, o kojem je Poslovni dnevnik već pisao, država je kreditirala po izuzetno povoljnim uvjetima, uz tri godine počeka i s kamatom od tri posto.

Svi akteri dolaze iz poslovnog okruženja oko Miroslava Kutle: direktor Eko grada je Antun Crlenjak, a vlasnik tvrtke Davor Vlajčević, obojica nedavno pritvoreni zbog afere Kamensko. Vlajčević je, s Ninoslavom Pavićem, suvlasnik tvrtke Vilinske poljane (najveći dioničar Kamenskog), koja je sudužnik Eko grada za kredit dobiven preko HPB-a. Kako nam je potvrđeno u resornnom ministarstvu, 4,4 milijuna kuna kredita FRZ je u srpnju 2007. odobrio i vukovarskom Bergu, tvrtki vlasnički povezanoj s Kutlom koja je u međuvremenu završila u stečaju. U slučaju Eko grada, nikoga nije brinulo što novac za uzgoj konja dobiva tvrtka registrirana za proizvodnju plastičnih masa, pluta i slame. Za “uzgoj konja, magaraca, mula i mazgi” registriran je pak sudužnik, Vilinske poljane iz Golubovca pored Donje Stubice, ali niti tamo nema farme.

Dakle, nikakvog razvoja nije bilo, niti je tko zaposlen – Eko grad nema niti jednog zaposlenika, Vilinske poljane jednog… Tek početkom siječnja 2010., nakon izbijanja afere Bankomat, HPB je izvijestio FRZ da Eko grad ne izvršava obveze. Nekoliko puta su upozoravali Crlenjaka i slali opomene, no reakcije nije bilo. “HPB-u je 13. listopada 2011. dostavljen zahtjev za raskidom kredita, te započinje proces prisilne naplate cjelokupnog iznosa kredita”, rekli su nam u Ministarstvu gospodarstva, koje je preuzelo u međuvremenu ukinuti FRZ. Zašto je država dvije godine tolerirala nepoštivanje ugovora, nismo doznali, a uloženi novac će teško vratiti. U financijskom izvješću Eko grada, koji se ranije zvao Eko beton, Građevinar eko, stoji da su krajem 2010. bankama dugovali 16 milijuna kuna.

Indikativno je da Eko grad nije zatražio dodatna četiri milijuna kredita od HPB-a na što su imali pravo prema pravilima FRZ-a. “Naravno da nisu aplicirali jer bi za taj novac morali proći rigorozniju kontrolu HPB-a. Koliko god je naša banka u to doba bila servis politike, a u ovom i pod snažnim pritiskom FRZ-a, neka pravila struke ipak su se morala poštovati. Firmi poput Eko grada mi sigurno ne bi dali kredit”, rekao nam je dobro upućeni djelatnik te državne banke, koji napominje da su glavni akteri afere otišli iz banke, i to ne samo potpisnik ugovora Ivan Sladonja nego i nekoliko nižih direktora. Ipak, nije HPB bio samo transmisija FRZ-a – sam je dijelio kredite tvrtkama iz Kutlinog miljea. Tako su sa 2,9 milijuna kuna kreditirali vukovarski Berg, tvornicu za proizvodnju crijepa, na čijoj je adresi, u Vinkovačkoj 48, Eko grad registriran. Svega par sati nakon što je kredit HPB-a sjeo na Bergov račun, pojavila se neka ovrha i taj je novac završio na računu Credo banke.

“Mnogi su tu bili upetljani – kad smo opominjali Berg zbog kašnjenja s kamatom, odmah bi uletio Grad Vukovar ili županija i uplatio novac. Banka od Berga i dalje potražuje oko tri milijuna kuna, iako se ne nadamo da ćemo sve naplatiti”, kažu u HPB-u. Ove je godine, naime, nakon dužeg uništavanja od strane ekipe poznate iz afere Kamensko, u stečaj otišao i Berg. Način izvlačenja državnog novca bio je vrlo sličan – poput Eko grada, i Berg je 2007. od FRZ-a dobio 4,4 milijuna kuna kredita i to za nabavu linije za proizvodnju betonskog crijepa. Tu je država bila promptnija, zbog neplaćanja ugovorenih rata već je 2008. blokirala Berg i do sada, redovnim ili prisilnim putem, uspjela naplatiti 1,9 milijuna kuna. Ugovor o kreditu lani je raskinut.

Vilinske poljane, sudužnik Eko grada

Napuhana vrijednost nekretnina
U ugovoru o kreditu za uzgoj konja spominje se niz mjera osiguranja, no sve te zadužnice i mjenice Eko grada ne vrijede ništa. FRZ je upisao i zalog na nekretninama Vilinskih poljana, dvorac Golubovec, ali on je, uz hipoteku prema FRZ-u, opterećen i višemilijunskim ovrhama Kabe i Vabe. U ugovoru između HPB-a i Eko grada navodi se nerealno visoka vrijednost nekretnina Vilinskih poljana zbog “mogućnosti realizacije projekta centra za jahanje”. Vilinske poljane su 2009., zadnje godine za koju smo uspjeli doći do podataka, bile opterećene sa 64,5 milijuna kuna obveza, a tvrtka je trenutno pod blokadom četiriju banaka – HPB, Erste, Kabe i Vabe.

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj