Zagrepčani su prošle godine potrošili lijekove ukupne vrijednosti od gotovo 809 milijuna kuna, s tim da blizu petsto milijuna otpada na prve tri skupine – lijekove protiv kardiovaskularnih bolesti koji se kod nas najviše troše, zatim lijekovi s učinkom na probavni sustav i sredstva za smirenje. Poslovni dnevnik prvi objavljuje još neslužbene rezultate istraživanja Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba o izvanbolničkoj potrošnji lijekova u metropoli koji između ostalog pokazuju da su bolesti srca i krvnih žila i dalje najveći javnozdravstveni problem, te da se u Zagrebu prepisuju preskupi antibiotici. Redovito godišnje izvješće ZZJZ-a za prošlu godinu za sad je još u fazi nacrta i trebalo bi biti objavljeno nakon godišnjih odmora, a kako doznajemo od ravnatelja Zavoda, docenta Josipa Čuliga, istraživanju se ovog puta odazvalo čak oko 70 posto zagrebačkih ljekarni. Riječ je o standardnoj metodi praćenja potrošnje lijekova koju je propisala Svjetska zdravstvena organizacija – anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija i definirane dnevne doze (ATK-DDD) koju ZZJZ primjenjuje od 2001. godine.
“Potrošnja lijekova značajan je javnozdravstveni pokazatelj koji je neophodan za dobivanje cjelovite slike stanja te mogućnosti planiranja zdravstvene zaštite. Isto tako je važno vidjeti na što se troše sredstva, tako da praćenje potrošnje lijekova govori gdje ima mjesta za eventualno sređivanje sustava, ističe ravnatelj Čulig otkrivajući nam da ustanova kojom ravna ima ambiciju postati referalni centar za praćenje potrošnje lijekova.Od ukupne financijske potrošnje (oko 809 milijuna kuna) 85 posto se odnosi na lijekove na recept, deset posto na lijekove bez recepta, a ostatak od pet posto na lijekove koji se mogu kupiti i izvan ljekarni (budući da se istraživanje odnosi samo na podatke iz ljekarni, autori upozoravaju da je posljednja brojka zacijelo mnogo viša od pet posto). Kad je o dnevnim dozama riječ, na lijekove bez recepta utrošeno je oko deset posto budući da su među njima najprodavaniji jeftini lijekovi, poput acetilsalicilne kiseline.

Dnevne doze
Redoslijed potrošnje u različitim skupinama razlikuje se u financijskim pokazateljima i u dnevnim dozama. U obje kategorije na prvom su mjestu lijekovi za srce na koje su Zagrepčani lani potrošili oko 243 milijuna kuna ili 34 posto kad je riječ o dozama. Među deset najpropisivanijih lijekova prema broju doza njih pet su skupine lijekova za srce. Na drugom mjestu po potrošnji su lijekovi za probavni sustav, a na trećem skupina psiholeptika, s tim da čak devedeset posto čine planetarno popularni benzodiazepini lijekovi koji se propisuju “šakom i kapom” za čitav niz indikacija, od nesanice i tjeskobe do “čuvanja trudnoće”. Zanimljivo je, međutim, znatno smanjenje upravo lijekova za srce u odnosu na godinu prije, za nešto više od pet posto. Potrošnja statina (za masnoću) u porastu je od 2001. godine, no istodobno se smanjila stopa smrtnosti i hospitalizacija od kardiovaskularnih komplikacija. Autori izvješća smatraju da je riječ upravo o tome da je stopu smrtnosti smanjila odgovarajuća terapija, što je i cilj zdravstvene zaštite. Najveći nesrazmjer financija i potrošnje u dozama zabilježena je u skupini antibiotika koji po novčanoj potrošnji (76 milijuna kuna) zauzimaju visoko četvrto mjesto, a po broju doza tek osmo mjesto. U Zavodu komentiraju kako je razlog što se kod nas najvećim dijelom propisuju vrlo skupi antibiotici. Potrošnja antibiotika lani je porasla u odnosu na prethodnu godinu za oko šest jedinica DDD, s tim da je amoksicilin još uvijek najpropisivaniji antibiotik u Zagrebu. Acetilsalicilna kiselina najprodavaniji je lijek koji ne ide na recept, slijede vitamini i minerali pa potom lijekovi za poremećaj kiselosti, odnosno antiacidi. Kad je riječ samo o lijekovima na recept, antibiotici po financijskim pokazateljima zauzimaju visoko drugo mjesto, a skupina psiholeptika nalazi se na četvrtom mjestu.

Vodeća tržišta
Dok se kod nas tek sortiraju podaci za prošlu godinu, tvrtka za pružanje informacija o zdravlju IMS Health već izvješćuje o globalnoj prodaji lijekova za 2006. godinu. U svibnju je, naime, zabilježen rast prodaje od pet posto na vodećim tržištima, kao u mjesecu prije, najnoviji su podaci IMS-a. Prodaja putem ljekarni na trinaest vodećih svjetskih tržišta, koja čine više od dvije trećine svjetskog tržišta lijekovima, dosegnula je u godinu dana do kraja svibnja 373,5 milijardi dolara. Na pet najvećih europskih tržišta prodaja je porasla za četiri posto, kao i u travnju, a na sjevernoameričkom tržištu za pet posto, što je jedan postotni bod više nego u ožujku. Prodaja biotehnoloških lijekova ojačala je lani 17,1 posto i dosegnula ukupno 52,7 milijardi dolara. Više od trećine ukupne prodaje činili su, dakako, takozvani blockbuster lijekovi, kojima godišnja prodaja doseže vrijednost od najmanje milijardu dolara – broj takvih lijekova uvećan je za 17 novih (u 2000. godini bilo ih je 36).

Rast prodaje
Lijekovi za snižavanje kolesterola postali su pravi svjetski hit na kojem su farmaceutske kompanije u toj jednoj godini ostvarile prihod od 29 milijardi dolara, što je više od sedam posto više nego godinu prije. Najveća potražnja pritom je iskazana za Pfizerovim lijekom Liptor, ujedno i najprodavanijim lijekom na tržištu, koji je već zaradio 11,5 milijardi dolara. Pfizerov profit u drugom kvartalu porastao je na ime prodaje Lipitora za deset posto. Iako se na prvi pogled porast prodaje u zadnjih godinu dana čini značajnim, treba naglasiti da je globalna prodaja u prošloj godini zapravo rasla po najnižoj stopi od 1998. godine. Jedan od razloga kresanje je potrošnje u sustavu zdravstva s čime se u posljednjih nekoliko godina suočavaju sve razvijene zemlje. Drugi problem je sve veća zabrinutost potrošača oko sigurnosti lijekova protiv bolova. Podsjetimo na aferu s Merckovim lijekom protiv bolova Vioxx koji je povučen s tržišta jer se povezuje sa srčanim problemima, a kompaniju čeka gotovo petnaest tisuća tužbi potrošača koji se nadaju dobroj odšteti. IMS Health kao još jedan od razloga smanjenoj stopi rasta prodaje lijekova navodi kako je lansirano relativno malo novih značajnijih lijekova koji bi imali snagu potresti tržište. Generalno, rast troškova za lijekove sve je veći zbog novih lijekova koji su u pravilu skuplji, no i zbog činjenice da se životni vijek produljio te da je udio kroničnih bolesti sve dominantniji u troškovima farmakoterapije (oko 78 posto). IMS predviđa u idućih pet godina rast globalnog tržišta u prosjeku između pet i osam posto.