EN DE

Bankar progovara sa žaljenjem

Autor: The New York Times
11. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Ako vas zanima kako su nedavni “okupacijski pokreti” prikupili toliko sljedbenika, poslušajte nekog bivšeg bankara, naprimjer Jamesa Theckstona. On posve otvoreno priznaje da su on i drugi bankari glavni krivci za krizu američkog tržišta nekretnina. Dok je bio regionalni podpredsjednik Uprave Chase Home Finance, Theckston je zajmoprimcima dijelio novac šakom i kapom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Njegov je tim 2007. godine, kaže, izdao 2 milijarde dolara kredita. U nekim se slučajevima radilo o hipotekama “za koju nije trebala nikakva dokumentacija”. “Na prijavnici ne napišete gdje radite, kakva su vam primanja i što posjedujete”, kaže. “Ali svejedno vam daju kredit.” “Da sretnete staru beskućnicu na ulici koja ima pristojan kreditni status, dobila bi kredit”, kaže. Theckston kaže da su ljudi nepromišljeno uzimali kredite i napuhavali primanja, ali da znatno veći dio krivnje snose bankari, a sve su to gurali oni s vrha. “Vidiš kako netko tko zarađuje 20.000 dolara kupuje kuću vrijednu 500.000 dolara i misliš da je poludio”, kaže. “To je bila prava ludost, no banke su složile program koji je takve kredite omogućio.” Viši je menadžment ignorirao prečace naročito kad je došlo do sekuritizacije hipoteka te prodaje ulagačima. “Velike su zvjerke u korporacijama znale za to, no nije ih bilo briga jer su znali da će zaraditi milijarde i da će ih vlada sanirati. Usto, mislili su da će problematični krediti završiti negdje drugdje, možda čak i s druge strane bare.” Jedno sjećanje Theckstona osobito muči. Kaže da su neki izvršni direktori na drugorazrednim hipotekarnim kreditima zarađivali sedam puta veću proviziju nego na prvorazrednima. Tražili su, stoga, neupućenije zajmoprimce – one manje obrazovane, bez prethodnog iskustva s hipotekama i one koji ne govore tečno engleski – i nagovarali ih na uzimanje drugorazrednih hipotekarnih kredita. Ti su neupućeniji zajmoprimci bili većinom Afroamerikanci i Latinoamerikanci i plaćali su, kaže Theckston, veće rate pa su lakše ostali bez doma. Viša je Uprava shvatila da je došlo do rasne nejednakosti, prisjeća se, i panično je pokušala zataškati. Krajem 2008. godine, kad je došlo do raspada hipotekarnog tržišta, Theckston i većina njegovih kolega dobili su otkaz. Kaže da prema Chaseu ne gaji negativne osjećaje, no smatra da je krajnje nepošteno da su banke u nevolji spašene, a vlasnici nekretnina izbačeni iz svojih domova. Kad sam nazvao JPMorgan Chase da kažu svoju stranu priče, banka nije zanijekala praksu manijakalnog izdavanja hipoteka.

Ako vas zanima kako su nedavni “okupacijski pokreti” prikupili toliko sljedbenika, poslušajte nekog bivšeg bankara, naprimjer Jamesa Theckstona. On posve otvoreno priznaje da su on i drugi bankari glavni krivci za krizu američkog tržišta nekretnina. Dok je bio regionalni podpredsjednik Uprave Chase Home Finance, Theckston je zajmoprimcima dijelio novac šakom i kapom.

Njegov je tim 2007. godine, kaže, izdao 2 milijarde dolara kredita. U nekim se slučajevima radilo o hipotekama “za koju nije trebala nikakva dokumentacija”. “Na prijavnici ne napišete gdje radite, kakva su vam primanja i što posjedujete”, kaže. “Ali svejedno vam daju kredit.” “Da sretnete staru beskućnicu na ulici koja ima pristojan kreditni status, dobila bi kredit”, kaže. Theckston kaže da su ljudi nepromišljeno uzimali kredite i napuhavali primanja, ali da znatno veći dio krivnje snose bankari, a sve su to gurali oni s vrha. “Vidiš kako netko tko zarađuje 20.000 dolara kupuje kuću vrijednu 500.000 dolara i misliš da je poludio”, kaže. “To je bila prava ludost, no banke su složile program koji je takve kredite omogućio.” Viši je menadžment ignorirao prečace naročito kad je došlo do sekuritizacije hipoteka te prodaje ulagačima. “Velike su zvjerke u korporacijama znale za to, no nije ih bilo briga jer su znali da će zaraditi milijarde i da će ih vlada sanirati. Usto, mislili su da će problematični krediti završiti negdje drugdje, možda čak i s druge strane bare.” Jedno sjećanje Theckstona osobito muči. Kaže da su neki izvršni direktori na drugorazrednim hipotekarnim kreditima zarađivali sedam puta veću proviziju nego na prvorazrednima. Tražili su, stoga, neupućenije zajmoprimce – one manje obrazovane, bez prethodnog iskustva s hipotekama i one koji ne govore tečno engleski – i nagovarali ih na uzimanje drugorazrednih hipotekarnih kredita. Ti su neupućeniji zajmoprimci bili većinom Afroamerikanci i Latinoamerikanci i plaćali su, kaže Theckston, veće rate pa su lakše ostali bez doma. Viša je Uprava shvatila da je došlo do rasne nejednakosti, prisjeća se, i panično je pokušala zataškati. Krajem 2008. godine, kad je došlo do raspada hipotekarnog tržišta, Theckston i većina njegovih kolega dobili su otkaz. Kaže da prema Chaseu ne gaji negativne osjećaje, no smatra da je krajnje nepošteno da su banke u nevolji spašene, a vlasnici nekretnina izbačeni iz svojih domova. Kad sam nazvao JPMorgan Chase da kažu svoju stranu priče, banka nije zanijekala praksu manijakalnog izdavanja hipoteka.

Glasnogovornici banke priznali su da su banke strašno pogriješile te istaknuli da Chase više ne izdaje drugorazredne hipotekarne kredite i ne izdaje hipoteke bez potrebne dokumentacije. Također ističu da su u četiri puta više slučajeva vlasnicima nekretnina ponudili rekalkulaciju hipoteka nego što su ih zaplijenili zbog neotplate hipoteke. Međutim, 28 posto hipoteka u Sjedinjenim Američkim Državama “prezaduženo je”, kako piše internetski servis Zillow posvećen nekretninama. To znači da nositelji hipoteka duguju više nego što nekretnina vrijedi, a razlika je veća od 23 posto koliko je lani zabilježeno. Ta razlika guši razvoj gospodarstva jer nije lako potaknuti oporavak dokle god ne dođe do poboljšanja u sektoru građevine. Situacija se zaoštrila nakon što je časopis Bloomberg Markets objavio spis o izdavanju kredita koji je u jednoj sudskoj tužbi uspio iskamčiti od Saveznih rezervi. Ispostavilo se, naime, da je Savezna banka omogućila golem novčani iznos kako bi se banke održale na životu, čak 7,8 bilijuna dolara ili 25.000 dolara po stanovniku SAD-a. U članku se procjenjuje da su banke zaradile oko 13 milijardi dolara na daljnjem pozajmljivanju tog novca po visokoj kamatnoj stopi. Postupak Saveznih rezervi nije skandalozan i očito je spasio stvar. Učinili su sve što su mogli da spriječe katastrofu i u tome uspjeli. Novac je vraćen. No skandalozna je nepoštenost onoga što se odvilo. Savezna je vlada dobro plaćene bankare spasila od bezobzirnih odluka, zaštitila je kreditore i dioničare, ali je zanemarila one najranjivije i najslabije. Samo su lani banke zaplijenile preko milijun kuća. Postoje neki programi za pomoć zajmoprimcima koji ne mogu otplaćivati kredite, no nema ih dovoljno. Moja kći i ja naglas čitamo Steinbeckove “Plodove gnjeva”, a nepravda koju su mnoge obitelji doživjele tijekom Velike depresije i danas je previše poznata. Zato se narod priklonio “pokretima okupacije”. Kad savezna vlada da sve od sebe da spasi grešne bankare, a zapostavi narod, ne radi se samo o lošim ekonomskim postupcima, već o nečemu što je iz temelja pogrešno.

Nicholas D. Kristof

Autor: The New York Times
11. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close