Do kraja tjedna trebalo bi biti poznato hoće li ugašena Credo banka završiti u lividaciji ili pak u stečaju. Ključ u rukama drži nekolicina najvećih vjerovnika: pristanu li deblokirati račun banke, nastavit će se likvidacija, a ostanu li “zacementirani” u svojim stavovima, banci je izgledan stečaj. Načelno je dogovoreno da bi se konačne pregovaračke pozicije trebale iznijeti do srijede, doznaje Poslovni dnevnik.

Unatoč velikim očekivanjima, ključni sastanak u petak koji je okupio predstavnike Hrvatske narodne banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hanfe i Fine, nije donio rješenje. “Zasad nismo pronašli zajedničko rješenje. No, iskristaliziralo se barem to da ako svi trenutno poznati vjerovnici ne bi povukli blokadu računa i ne bi bili suglasni da se više ne blokira račun, neće biti drugog načina da se situacija zaključi nego stečajem”, rekao je direktor DAB-a Vinko Radić. Da se vjerovnici slože oko deblokade, moglo bi se nastaviti poslovanje banke u likvidaciji, nesmetan rad likvidatora banke te u konačnici djelomično namirenje vjerovnika o čemu su intenzvni razgovori nastavljeni i tijekom vikenda. Slučaj Credo banke, između ostalog, otkrio je i regulatornu rupu u propisima i kontradiktorna zakonska rješenja.

Sve dok se zakoni tumače “tvrdo” i izdane mjenice (ili zadužnice) prazne (likvidacijski) račun banke bez znanja i utjecaja samih likvidatora, kontrolirani proces likvidacije je nemoguće voditi. Jasno je da je tada jedino rješenje dogovor vjerovnika o deblokadi, no to postaje teorija igara baš kao u ovom slučaju u kojem pat pozicija realno prijeti otvaranjem stečaja. S druge strane, kad bi vjerovnici učinili ustupak to bi bilo jedino u dobroj vjeri jer se bez likvidacijske bilance ne može napraviti niti gruba procjena koliko bi svojih potraživanja uspjeli naplatiti. Likvidacijsku bilancu pak, nemoguće je napraviti bez dogovora vjerovnika, odnosno dok se ne utvrde obveze. Ranija iskustva, međutim, pokazuju da se likvidacijom može naplatiti i do 80 posto potraživanja, a 20 posto je izgubljeno, dok je kod stečaja situacija obrnuta.

Za naplatu na blokiranom računu Credo banke čeka 44 milijuna kuna što je u pravilu novac institucionalnih ulagača. Doznajemo da su načelno na deblokadu pristala većina vjerovnika koja potražuje 33 milijuna kuna. Pozitivan odgovor trebaju početkom tjedna potvrditi Uprave i Nadzorni odbori vjerovnika. U konačnici čeka se i odgovor od Fine čija Uprava treba odlučiti hoće li povući zadužnicu vrijednu 11 miljuna kuna i riskirati likvidaciju. U međuvremenu, situacija u banci je paradoksalna; dok se ne postigne dogovor likvidatori s blokiranog računa ne mogu plaćati niti najsitnije izdatke poput sudskih taksi ili telefonskih računa jer je to protuzakonito. “Dok se stanje ne riješi, ruke su nam vezane i onemogućeni smo normalno obavljati svoj posao”, kratko nam je prokomentirao jedan od likvidatora Ivica Maloča.

Poslovanje Credo banke i potezi njezinih vlasnika prije oduzimanja odobrenja za rad zainteresirali su i splitsko državno odvjetništvo. Prošlog tjedna istražitelji su ušli u prostorije banke u potrazi za dokumentima na temelju kojih bi trebali utvrditi ima li osnove za kazneno gonjenje. U akciji je i zagrebačko tužiteljstvo koje provodi izvide je li čišćenje računa nakon blokade bilo zakonito ili ne kako sumnja Hanfa. U petak su nam iz Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu potvrdili da se HNB koji je odblokirao račun i tako omogućio naplatu tri vjerovnika očitovao o detaljima spornih transakcija, no detalji očitovanja i što dalje službena su tajna.Premda mala u smislu bankarske aktive (tek 0,42 posto ukupne aktive hrvatskog bankarskog sustava) stečaj Credo banke mogao bi neproporcionalno jako odjekunuti na njezinom regionalnom tržištu. U Splitu i okolici značajan dio tvrtki u svom poslovanju je bio naslonjen na Credo, pa stečaj znači osjetne gubitke lokalnoj ekonomiji i socijalni udar.

Vraćeno povjerenje?

Isplaćeno 179 milijuna kuna
Dok se nastavljaju pregovori što dalje učiniti s likvidiranom Credo bankom, njezinim bivšim štedišama najbitnija je isplata depozita. Prema podacima DAB-a od ukupnog iznosa osigurane štednje od 465 milijuna kuna, do subote u 14 sati isplaćeno je 179 milijuna kuna. Na šalterima Hrvatske poštanske banke, Croatia banke i Hrvatske pošte gužve je bilo tek prvi dan prije otvaranja poslovnica, no isplata dalje teče uredno. Inače, prema podacima DAB-a, od 179 milijuna kuna više od 40 posto novca štediše su odlučili ostaviti u vidu depozita u te dvije banke.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo