Na adresu zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva danas bi trebala stići rekonstrukcija transakcija provedenih s računa Credo banke koja bi mogla odgovoriti na pitanje – jesu li povlašteni klijenti imali informacije zahvaljujući kojima su spasili novac.

Hanfa je u utorak DORH-u poslala kaznenu prijavu povodom deblokade računa Credo banke na temelju koje su Jadranska banka, IKB Umag te Prvi faktor očistili s računa 9,1 milijun kuna, dok primjerice klijenti Abacus brokera nisu mogli do novca. U HNB-u su potvrdili da je upit stigao te da će na njega “odgovoriti u vrlo kratkom roku, najvjerojatnije već u četvrtak”. Iako se HNB proziva za skidanje novca s blokiranog računa, rekonstrukcija Poslovnog dnevnika pokazuje da je središnja banka postupila po zakonu. Ključno pitanje zapravo je otkuda novac na računu ako su likvidatori utvrdili da je on rano ujutro bio prazan, odnosno kako su tri “sretnika” znala da će im nalozi biti naplaćeni unatoč likvidaciji. “Prema našim saznanjima na računu Credo banke 23. ujutro nije bilo novca”, potvrdili su nam iz DAB-a.

Kad je HNB 22. studenog Credu oduzeo odobrenje za rad, banci su blokirani računi za obavljenje platnog prometa do dolaska likvidatora. To nije klasična blokada kad na računu nema novca već to znači da od 22. poslijepodne nitko iz banke nije mogao davati naloge. Međutim, mjenice i zadužnice kao nalozi drugih osoba mogle i morale biti naplaćene ako na računu ima sredstava. Upravo se to i dogodilo dan kasnije: nakon vijesti o prisilnoj likvidaciji, stižu mjenice i zadužnice i, navodno u dva navrata, na temelju njih je HNB isplatio 675.000 kuna Prvom faktoru, 4,3 milijuna kuna Jadranskoj banci i 4 milijuna IKB-u. Unatoč upitima, trojka nije željela detaljnije o transakcijama nakon kojih je zbog nedostatka novca po nalogu HNB-a Fina blokirala račun Creda, a svim ostalim vjerovnicima mjenice su bile vraćene.