Od slučaja propasti Credo banke, za koju je izvjesno da će svojim stečajem u bankrot povući i dio malih tvrtki, trenutačno više pozornosti privlači kaznena prijava Hanfe protiv odgovornih u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Dok se “mali” poslovni ljudi, uz nelikvidnost i krizu u kojoj godinama posluju, suočavaju s teškoćom da zbog neočekivana kraha banke ne mogu doći do svojega novca, regulatori se svađaju.

Situacija je do te mjere apsurdna da se otvara pitanje povjerenja u njihove kapacitete i sposobnost iznalaženja rješenja za jedan, čini se, omanji problem. Zanimljivo je i pitanje zašto se naljutio regulator tržišta kapitala. Zašto je Hanfa upozorila na navodna pogodovanja HNB-a? Možemo samo nagađati da je motiv u manjku Hanfina utjecaja na prisilnu naplatu potraživanja tijekom prisilne likvidacije banke u odnosu na društva koja su pod njezinom ingerencijom. S druge strane, jako je dobro što je HNB – čuvar stabilnosti financijskog sustava i povjerenja štediša u banke – sada izložen velikom testu. Prvi se put našao na udaru DORH-a, a čini se i da se povijest ponavlja, barem simbolički, jer je već polagao račune u vezi s krizom krajem 90-ih. Nije li čudno, pitaju se mnogi, da HNB nije bio spreman objasniti nelogičnosti koje su notorne u vezi s provedbom prisilne naplate vjerodostojnih i ovršnih isprava na blokiranom računu Creda. Pravni stručnjaci slažu se sa svime što je u okviru pravnih tumačenja zakona o naplatama na dan 23. studenog objavljeno iz HNB-a, ali dodaju da je dvojbeno je li u primjeni propisa HNB u cijelosti čist. S obzirom na to da središnja banka nije smatrala potrebnim objasniti kako je došlo do naplate mjenica i zaduženice nakon što je račun banke blokiran te je registrirano da je u cijelosti očišćen, pričekat ćemo na odgovor koji će HNB dati DORH-u. I on je na testu jer treba reći tko se u ovoj priči nije držao zakona, što uključuje i mogućnost nezakonite Hanfine kaznene prijave.