Premda je od odluke o likvidaciji Credo banke prošlo tek tjedan dana, to je razdoblje bilo sasvim dovoljno da se zatrese bankarski sektor, posvađaju Hanfa i HNB, a usput i razotkriju rupe u zakonu oko zaštite ulagača.

Prošli tjedan otkrilo se da klijenti Abacus brokera ne mogu do svog novca na zajedničkom računu u Credo banci. Radi se o sredstvima na tzv. ‘računu 13’, odnosno o oko devet milijuna kuna koji pripadaju oko 2000 Abacusovih klijenata. Sredstva su Zakonom o tržištu kapitala zaštićena od likvidacije ili stečaja investicijskog društva, a ovršnim zakonom na njima se ne može provesti niti ovrha. Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol je prozvao HNB da je unatoč blokadi računa Credo banke na kojem su i zaštićena sredstva klijenata, provedena naplata tri mjenice u iznosu između osam i devet milijuna kuna koje su na naplatu dostavile dvije banke i jedno investicijsko društvo. Neslužbeno se medijima odmah pronijela informacija da je račun Creda deblokiran na, ni manje-ni više, dvije minute unutar kojih su račun doslovno pomeli Intercapital, Istarska kreditna banka Umag i Jadranska banka.

Nagađanja o ikakvim transakcijama s Credo bankom u likvidaciji rezolutno su demantirali u Intercapitalu, a Poslovni dnevnik na uvid je dobio i službeno očitovanje HNB-a u kojem se to i potvrđuje. IKB i Jadranska banka nisu odgovorile na naš upit. Likvidatori su utvrdili da vjerovnici od Credo banke potražuju 32 milijuna kuna mjenica i zadužnica, ali sada po praznom računu. Upravo zato, smatra DAB, neizbježan je stečaj Credo banke jer više nema osnove za likvidaciju. Prozivka Hanfe ozbiljno je naljutila HNB iz kojeg je odaslano priopćenje da “stav predstavlja nepoznavanje funkcioniranja banke”. Provedena naplata nikako se ne može tumačiti da su njome utrošena sredstva na ulagača koje se vode na posebnim računima brokera, smatra regulator banaka.

U opširnom obrazloženju središnja banka objašnjava da je i nakon proglašenja likvidacije “niti jednim zakonom nije propisano da kreditna institucija u likvidaciji mora prestati ispunjavati svoje obveze”, već da se to događa tek po otvaranju stečajnog postupka. Pokretanje likvidacije Credo banci blokiralo je račune i onemogućilo ikakve platne naloge koje bi izdala sama banka do imenovanja prisilnog likvodatora. To ne vrijedi za plaćanja koja se provode po nalozima trećih osoba na teret računa banke u likvidaciji. U trenu kad je blokiran račun Credo banke, HNB je dobila mjenice i zadužnice na naplatu koje je provela do visine raspoloživih sredstava. “Kako su mjenice domicilirane na HNB te su podnesene na isplatu u zakonskim rokovima, HNB je proveo isplatu sukladno zakonu. Također, HNB je postupio po nalogu Fine i izvršio ovrhu na računu”. “Budući da se isplata mjenica odnosno prisilna naplata zadužnica provodi po nalogu drugih osoba, njihovo neizvršavanje na teret računa Credo banke kod HNB-a bilo bi suprotno odredbama niza zakona”, istaknuli su iz HNB-a.

Nejasno je otkud sredstva na računu jer u DAB-u tvrde da je u 8.00 ujutro 23. studenog kada su u Credo ušli likvidatori na računu nije bilo niti lipe da bi kasnije u danu s njega bilo skinuto 9 milijuna kuna?! Problem se svodi na zakonsku rupu u zaštiti ulagača: dok novac ulagača ne može biti ovršen niti ući u likvidacijsku masu brokerskog društva, može ući u likvidacijsku ili stečajnu masu banke. Gordijski čvor, koji je zakon od tih kontradiktornih zakona nadležan, čini se presjeći će razriješiti DAB koji je u utorak odlučio da će nakon provjere ugovora Abacusovih klijenata isplatiti taj novac njegovim vlasnicima.