Dođe li do stečaja Credo banke mali poduzetnici koji su u njoj imali depozite naći će se u velikom problemu. Otvorit će se, naime, pitanje uspješnosti njihova namirenja i to zbog dva razloga: ukupna potraživanja malih po osnovi nepokrivenih depozita iznose 118 milijuna kuna, a čini se da bi u stečaju bili razvrstani u niži isplatni red sa ostalim vjerovnicima.

To znači da bi došli na red za namirenje iza države, HNB-a, radnika, DAB-a i štediša koji potražuju razliku depozita preko osiguranog iznosa. Od svih trgovačkih subjekata male su tvrtke najizloženije riziku namirenja u slučaju stečaja te banke. Ta grupa tvrtki ima dvostruko veći iznos ukupne tražbine s osnova neosiguranog depozita u odnosu na srednje velike tvrtke i velike poduzetnike koje imaju 58 milijuna kuna neosiguranih depozita u Credo banci. No, problemi za male tvrtke veći su i zbog neobične okolnost da će se, dođe li do stečaja banake, naći u istoj grupi s nizom vjerovnika. Po Zakonu o kreditnim institucijama tražbine malih tvrtki bit će razvrstane u peti isplatni red, a problem je što se u njemu realno očekuje prilična gužva. Za naplatu će im konkurirati ne samo srednje veliki i veliki poduzetnici nego i subjekti iz financijskog sektora, poput nekih osiguravatelja i fondova.

Ako nisu osigurale tražbinu razlučnim pravima, tvrtke iz financijskog sektora isto će se boriti za naplatu svojih neosiguranih depozita, a oni ukupno iznose 175 milijuna kuna. U istom redu našle bi se i tražbine jedinica lokalne samouprave kojima je, prema sadašnjim podacima, u Credo banci zarobljeno 65 milijuna kuna. Prva računica pokazuje da bi se u petom redu mogli naći brojni vjerovnici s tražbinom ukupno većom od 400 milijuna kuna. Sporno je što će između njih biti i male tvrtke. Njima je država u jednom propisu priznala ravnopravnost sa štedišama (privilegij obeštećenja depozita do 400 tisuća kuna), dok ih je u drugom bacila u isti red s nižeraniranim vjerovnicima. U DAB-u, kako doznajemo, malim tvrtkama će uskoro početi isplata 43 milijuna kuna osiguranih depozita.

Koji propis je jači?

Sukob dva zakona
Zakon o kreditnim institucijama (NN 117/08) i Zakon o osiguranju depozita (NN 119/08) u sukobu su po pitanju tražbina malih poduzetnika. Prvi zakon njihove neosigurane depozite razvrstava u niži isplatni red od onog u kojem su štediše koje potražuju razliku preko osiguranog iznosa. Drugi zakon daje malim tvrtkama priviligirani status kao štedišama, te država i za njihove depozite jamči do 400.000 kuna.

Isplatni red

I. država i HNB
II. zaposlenici Credo banke
III. DAB
IV. štediše s ulozima većim od 400.000 kuna
V. 118 milijuna kuna depoziti malih tvrtki
58 milijuna kuna depoziti velikih tvrtki
175 milijuna kuna depoziti financijskih institucija
65 milijuna kuna depoziti jedinica lokalne samouprave

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu