Okruglim stolom “Uloga obrazovanja u jačanju konkurentnosti gospodarstva i društva”, održanim u utorak 8. studenoga, HUP je nastavio otvarati društveno važna pitanja na koja u ovo predizborno vrijeme odgovore traži od predstavnika najvećih političkih stranaka. U raspravi su predstavnici političkih stranaka članovima HUP-a, HUP – Udruge poslodavaca u obrazovanju i široj javnosti prezentirali dijelove svojih predizbornih programa te pojasnili kako bi konkretno tretirali obrazovni sustav da oni na predstojećim izborima izbore priliku sudjelovati u vlasti. Sugovornici okruglog stola bili su i te kako relevantni. Uime HDZ-a nastupio je aktualni ministar obrazovanja Radovan Fuchs, uime Kukuriku koalicije bivši ministar Gvozden Flego, HSS je predstavljao Miroslav Rožić, Miljenko Šimpraga je zatupao HSLS-ov predizborni program, dok je uime Hrvatskih laburista nastupio Nikola Vujanić.

Niska pismenost
“U Hrvatskoj moramo što prije u funkciju staviti hrvatski kvalifikacijski okvir kako bismo mogli uskladiti obrazovni sustav s potrebama gospodarstva, moramo povećati učinkovitost javnoga obrazovnog sustava te izgraditi pozitivan sustav vrijednosti kroz eksternu provjeru znanja na razini osnovnih i srednjih škola. A da bismo to mogli ostvariti, moramo čim prije zakonodavni okvir staviti u funkciju razvoja obrazovnog sustava uklanjanjem postojećih barijera i nejednakosti, trenutno destimulativnu poreznu politiku učiniti poticajnom za obrazovanje te razviti učinkovite i pristupačne modele financiranja obrazovanja”, istaknuo je u uvodu rasprave Mislav Balković, predsjednik HUP – Udruge poslodavaca u obrazovanju. U raspravi su iznesene nelogičnosti aktualnoga obrazovnog sustava. Primjerice, prosječna javna potrošnja za obrazovanje od 4 posto BDP-a u Hrvatskoj je preniska jer razvijene zemlje na obrazovanje troše 5 posto BDP-a, no istodobno statistika pokazuje da u Hrvatskoj mnogo više trošimo po učeniku od nekih razvijenijih zemalja. Također je efikasnost sustava visokog školstva izrazito niska zbog velikog broja studenata koji upišu, a ne završe studij na vrijeme, što pokazuje da izrazito neracionalno trošimo novac. Nominalna potrošnja države od 3200 eura po studentu po jednom se diplomiranom studentu zapravo diže i do 10.000 eura. Naravno, tu je i pitanje kvalitete obrazovnog sustava po kojem ne stojimo najbolje prema nekim međunarodnim mjerama. Prema posljednjim PISA testiranjima naši su učenici na europskom začelju prema pismenosti, poznavanju matematike i znanosti, dok su naše fakultete po kvaliteti općenito loše ocijenili neki panelisti, a Miroslav Rožić smatra upitnom i kvalitetu znanstveno stručnog doprinosa. “Trenutno imamo sustav temeljen na učenju činjenica, a ne na razumijevanju, a da bismo to promijenili, potrebno je mijenjati kurikulume i način izvođenja nastave, što smo mi i pokrenuli. Osim toga ono što moramo popraviti je znatno više obrazovni sustav okrenuti potrebama gospodarstva, odnosno tržišta rada”, rekao je Radovan Fuchs, aktualni ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

“Obrazovni sustav je zastario i zapušten. Trebamo mu promijeniti sadržaj, oblik i strukturu. Cilj je da sustav potiče razumijevanje, a ne puko bubanje činjenica. Mi planiramo povećavati udio u BDP-u koji se troši na obrazovanje, ali vidimo i način za racionalnije trošenje sredstava. No planiramo za obrazovanje privući i novac iz međunarodnih financijskih ustanova te iz fondova EU. Druga poluga našeg programa je razviti i unaprijediti sustav cjeloživotnog učenja”, rekao je Gvozden Flego iz SDP-a, koji je istaknuo da će o tako velikim promjenama u sustavu Kukuriku koalicija inzistirati na dogovoru triju strana: poslodavaca i sindikata, učitelja i akademske zajednice te predstavnika Ministarstva. “Iz našeg proračuna se vidi da obrazovanje nije važan element u razvoju našeg društva. Pogrešno je što se fokusiramo na reformu visokog školstva u situaciji kada osnovno i srednje školstvo ne daje dobre rezultate, što je vidljivo iz PISA testiranja”, istaknuo je Miroslav Rožić iz HSS-a. “Razvoj ljudskih potencijala nama je okosnica izlaska iz krize. Mi trebamo više i bolje ulagati u obrazovanje. U našem programu planiramo svake godine povećavati budžet Ministarstva obrazovanja za 0,5 posto ukupnoga državnog proračuna”, rekao je Miljenko Šimpraga iz HSLS-a. Sudionici su se osvrnuli i na aktualno financiranje visokog školstva. Mislav Balković iz HUP-a iznio je da u većini europskih zemalja funkcionira sustav zajmova, kredita i vaučera kojim se zapravo financira studente, a ne nužno izravno visokoškolske ustanove. To potiče motiviranost ustanova na privlačenju studentata. No takav način financiranja, prije svega onaj studentskim vaučerima, nisu podržali ni aktualni ministar Radovan Fuchs ni SDP-ov Gvozden Flego.

Odljev mozgova u EU
“Sustav financiranja vaučerima nije dobar za Hrvatsku. Javne bi ustanove trebale na raspolaganje dobiti određen iznos koji bi omogućio besplatno studiranje svima studentima koji redovno izvršavaju svoje obveze, dok bi oni koji kasne u svojim obvezama trebali platiti određenu cijenu za studiranje”, rekao je Radovan Fuchs. “Vaučeri su transparentan sustav, ali su u praksi pokazali manjkavosti. Naime, kvaliteta obrazovanja tendira slabljenju i događa se usmjeravanje studenata ‘lakšim’ studijima. Iz stjecanja znanja treba isključiti komercijalne odnose jer stjecanje znanja nije roba”, poručio je Gvozden Flego. “Mi smo u visokoj mjeri komercijalizirali visoko školstvo jer mnogo studenata plaća fakultete, i to iznose koji su veći nego u usporedivim zemljama”, rekao je Miljenko Šimpraga. Fuchs, Flego i Šimpraga složili su se da bi najbolje bilo financiranje prebaciti s fakulteta na sveučilište i ojačati ulogu sveučilišta jer se sada, istaknuo je Šimpraga, zapravo ne može upravljati sustavom razdvojenih i autonomnih fakulteta. Na kraju rasprave na velik je problem mogućega ubrzanog odljeva mozgova kada Hrvatska uđe u Europsku uniju upozorio Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji je pratio raspravu i koji je istaknuo litavski scenarij u kojem su ulaskom Litve u EU najtalentiraniji studenti iz Litve otišli studirati na europska sveučilišta.