Ide li prema svojoj obustavi prva parnica pokrenuta na temelju kolektivne tužbe u Hrvatskoj koju je krajem rujna udruga Franak podnijela zagrebačkom Trgovačkom sudu protiv sedam banaka? Iako su njome, ali dijelom i zahvaljujući velikom publicitetu, stvorena očekivanja u moguće rješenje problema dužnika koji otplaćuju stambene kredite u švicarskim francima, posve je izvjesno da se to neće dogoditi. Razlog je što parnica navodno ide prema svojem kraju jer je sud namjerava obustaviti zbog tri razloga, potvrdilo nam je više pravničkih izvora.

Kako navode, dva razloga za odbacivanje tužbe leže u Zakonu o parničnom postupku (ZPP) i Zakonu o zaštiti potrošača (ZZP). Oni donose procesne i materijalne pretpostavke ključne za kolektivnu tužbu, a u vezi s tim je nepremostiv problem što nisu u primjeni, odnosno primjena je odgođena do ulaska Hrvatske u EU. U procesnom zakonu, stoga, kako navode, nema uporišta za vođenje postupka u povodu kolektivne tužbe do označenog roka, dok u materijalnom propisu iz istog razloga nisu ispunjeni uvjeti za podnošenje tužbe. Prva prepreka, objašnjavaju stručnjaci, stoji u članku 49. ZPP-a, koji propisuje da se tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava počinje primjenjivati nakon ulaska Hrvatske u EU. Druga je prepreka parnici u zakonskom rješenju koje odgađa primjenu do ulaska Hrvatske u Uniju i za cijelo poglavlje o kolektivnoj zaštiti potrošača iz Zakona o zaštiti potrošača. U konkretnom slučaju to navodno predstavlja manjak materijalnih uvjeta za podnošenje kolektivne tužbe.

No zanimljivost je vezana i uz treći razlog: i da su navedeni dijelovi zakona već u primjeni, i dalje bi, čini se, manjkao ovlašteni tužitelj za podnošenje kolektivne tužbe. Budući da je koncept kolektivne zaštite ne samo u hrvatskom pravnom poretku nego i u europskom izuzetak od pravila građanskoga procesnog prava, da ishod nekog spora ima učinak samo na sudionike postupka, a ne i na širi krug osoba koji parnicom nisu obuhvaćeni, u članku 132. ZZP-a određeno je da će Vlada svojom uredbom odrediti stranke koje imaju interes za kolektivnu zaštitu. Vlada je u listopadu 2009. donijela Uredbu o određivanju osoba ovlaštenih za pokretanje postupka radi zaštite kolektivnih interesa potrošača i tako imenovala uski krug od sedam osoba. U njega spadaju uz resore gospodarstva i zdravstva Državni inspektorat, Agencija za elektroničke medije, Pravobranitelj za djecu te “Potrošač”, Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača i Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske. Inače, koncept kolektivne zaštite razvio se u SAD-u zbog zaštite potrošača. Europska unija ga je prihvatila te time omogućila potrošačkim udrugama da podignu tužbu kako bi se učinak presude protegnuo na sve koji se nađu u istom položaju.

Valutna klauzula

Stiglo očitovanje HUB-a
Očekuje se da će uskoro Ustavni sud odlučiti u povodu niza prijedloga za ocjenu ustavnosti članka Zakona o obveznim odnosima, kojim je propisana mogućnost ugovaranja valutne klauzule. Taj je predmet, kako doznajemo, dospio na analizu sutkinji Slavici Banić. Zbog žurnosti postupanja u vrućem predmetu sutkinja je navodno zatražila te i dobila očitovanje Hrvatske udruge banaka.