Nakon višemjesečnih pregovora Crna Gora je u ponedjeljak u Ženevi potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Tim sporazumom s organizacijom čije su članice Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn, Crna Gora dobija mogućnost proširenja međunarodne trgovinske i ekonomske aktivnosti, ali i bolji pristup donatorskim fondovima četiriju zemalja čije ekonomije ulaze u red najrazvijenijih u Europi.

Ugovore s EFTA-om stupa na snagu 1. srpnja sljedeće godine. Vijest o potpisivanju sporazuma primljena je u Crnoj Gori kao satisfakcija za višegodišnje neuspješne pregovore o pristupu Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), čemu se uporno protivi Ukrajina. Zemlje članice EFTA-e su na devetom mjestu svjetske rang liste po obujmu ukupne razmjene, imaju značajan udio u trgovini, pružanju usluga i direktnim inozemnim investicijama, uz podatak da 80 posto ukupne trgovine tih zemalja čine preferencijalni trgovinski sporazumi. Svetlana Božović, savjetnica u crnogorskom ministarstvu ekonomije kaže da je sporazum s EFTA-om velika prilika za proizvođače i izvoznike, ali i za još veće privlačenje inozemnih investicija te integraciju crnogorskog gospodarstva u međunarodnu ekonomiju. Crna Gora i sad surađuje sa zemljama članicama EFTA-e, najviše sa Švicarskom. Prošle godine s tim zemljama ostvarena je robna razmjena vrijedna oko 22 milijuna eura, a u prvih sedam mjeseci ove godine oko 17 milijuna eura. Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) direktne investicije zemalja članica EFTA-e u Crnu Goru iznosile su 68,4 milijuna eura. Kad je riječ o benefitima u budućoj robnoj razmjeni sa članicama EFTA-e, Crnoj Gori će biti odobrene asimetrične koncesije. Pristup tržištu industrijskih proizvoda, poljoprivrednih prerađevina, ribe i morskih proizvoda bit će gotovo potpuno liberaliziran. Crnoj Gori su odobrene značajne koncesije za razne vrste voća i povrća, za med, maslinovo ulje, brašno, vino, vodu, duhan i druge proizvode. Posebno treba naglasiti naklonost Švicarske koja je Crnoj Gori dala veće koncesije nego drugim potpisnicama sporazuma za proizvode poput rajčica, krastavaca, grožđa, breskvi, nektarina i gljiva.