Kriza u građevinskom sektoru, osim zbog globalnih kretanja, nastala je jer godinama nije bilo planiranja ni konzultiranja struke i onda su banke zatvorile “pipu”. No, i danas nakon 30.000 izgubljenih radnih mjesta “balon” je i dalje napuhan, a nema promjena ni u mentalitetu. Ključni su to problemi koji i nakon tri godine potresaju taj sektor o čemu se raspravljalo na panelu o građevinskoj industriji i tržištu nekretnina na drugom danu 19. savjetovanja ekonomista u Opatiji.

“Banke neće financirati građevinu dok god se ne riješi problem balona jer se one samo bave naplatom. Iz fokusa se izgubilo zašto su banke uopće nastale i trebalo bi poraditi na društvenoj odgovornosti banaka”, rekao je Dubravko Ranilović iz HGK. Sam balon, kaže, nije moguće ispumpati ne samo zbog krize već jer nema kapaciteta na tržištu.

Na pitanje moderatora Josipa Tice s Ekonomskog fakulteta što nas čeka u idućoj godini, Vedrana Likan iz Colliersa kaže da više nikad neće biti kao prije. “Situacija u Hrvatskoj uopće nije loša jer smo u krizu ušli u ranoj fazi razvoja nekretninskog tržišta”, rekla je Likan dodavši da na tržište u 2012. dolazi 125.000 uredskih kvadrata pa se može očekivati pritisak na cijene.

Da se ništa značajnije neće dogoditi mišljenja je i Hrvoje Hrabak iz Udruženja arhitekata. “U 2012. situacija se neće bitno promijeniti. Ove godine nakon dugog vremena imali smo tek lagane naznake oživljavanja. Ako se saberemo i promijenimo mentalitet, odnosno prestanemo čekati povratak nerealnih zlatnih vremena ova zemlja ima potencijala”, poručio je Hrabak.

To u brojkama zapravo znači da bi se urbanistički planovi na svim razinama trebali svesti na realne okvire. Primjerice, da se u Zagrebu realiziraju sve stambene zone, bez novih prenamjena, grad bi imao mjesta za 3 do 4 milijuna stanovnika, a turiste bi na obali čekalo čak 16 milijuna kreveta.