Ekonomist Željko Lovrinčević žestoko se u Opatiji na drugom danu 19. savjetovanja ekonomista obrušio na predizborne programe stranaka kritizirajući im manjak kredibilnosti.

“Ova kampanja je u suštini bijeg od vjerodostojnosti i prisutan je pristup negiranja problema sve dok se priča o proširenim deficitima, potporama ulaganjima i slično. Za to nema prostora već se na stol moraju odmah staviti jasni parametri fiskalne konsolidacije, a ne 1. siječnja reći da ste se šalili u kampanji”, poručio je svim pretendentima na vlast Lovrinčević. “Treba samo pogledati vrlo visoke premije rizika za Hrvatsku i jasno je da nema vremena za odgađanje fiskalnih rezova jer najkasnije nakon 15. ožujka bez promjena slijedi korekcija rejtinga i nekontrolirano prilagođavanje”, upozorio je. Ovisno o recesiji u zadnjem kvartalu rast u 2011. bit će oko 0,2 posto, a 2012. bit će potpuno neizvjesna godina u kojoj će sve ovisiti o početku mandata nove Vlade.

S obzirom da je u Europi moguća recesija s dvostrukim dnom znači da je ona prijetnja i Hrvatskoj što znači novi gubitak radnih mjesta i zato se trebamo spremiti za novi val krize. Dio ranije izloženih prezentacija, savjetnik premijerke i član Savjeta HNB-a, ocijenio je “izgubljenima u vremenu i prostoru” jer Hrvatska svoj kapacitet za fiskalne poticaje nije niti imala, za razliku od zemalja u Europi.

Pozvao je na ugrađivanje zakona o fiskalnoj odgovornosti u Ustav jer se u Hrvatskoj teško raspoznaju stranački interesi od državničkih, dosljedno provođenje mjera iz programa gospodarskog oporavka te ubrzanu privatizaciju i privlačenje stranih investicija. Svim zagovornicima mijenjanja tečajne politike Lovrinčević je poručio da se problemi moraju rješavati kroz internu deprecijaciju jer bi korekcije tečaja bile preopasne iako je kuna realno precijenjena između 5 i 10 posto.

Dio problema koje je kriza razotkrila, kazao je, su slabljenje rada institucija pa regulatori sve više potpadaju pod utjecaj privatnog sektora, i dalje neispuhan balon na tržištu nekretnina, a ništa manje nije ni problematičan “rapidni rast rast prodavača lakih rješenja”. To je djelomično svakako odnosi i na monetarnu politiku. “Svaki pritisak na tiskanje novca bio bi uvod u povlačenje štednje. HNB to sigurno neće učiniti bez drastične fiskalne konsolidacije i širokih reformi”, naglasio je Lovrinčević.

Ponovio je svoj raniji stav da je vrijeme da naša opčinjenost EU završi jer se radi o prostoru s dugoročno smanjenim potencijalnim rastom pa je vrijeme da se okrenemo drugim dijelovima svijeta. Dođe li do novog udara krize, dobra vijest što bi domaće banke eventualni novi udar i rast loših kredita na 13,5 posto mogle bez problema prebroditi zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti.