Kupovna moć europskih stanovnika raste, međutim to nije situacija i u Hrvatskoj. Naime, prema najnovijem istraživanju GfK-a provedenog u 42 europske zemlje – “GfK Purchasing Power Europe 2011/2012”, stopa rasta kupovne moći europskih stanovnika narasla je za 3,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Tako je prosjek kupovne moći ove godine 12.774 eura po stanovniku, dok je prošle godine iznosio 11.945 eura. Prilično su to optimistični podaci s obzirom na dužničku krizu i ekonomsko usporavanje u drugoj polovici godine.

Prvi Lihtenštajn
Prema istraživanju GfK-a, europski potrošači imaju na raspolaganju približno 8,5 milijardi eura za potrošnju ili štednju u 2011. godini. Taj podatak odgovara prosjeku kupovne moći po stanovniku 42. zemlje koje su sudjelovale u istraživanju, koji iznosi 12,774 eura.Prema istraživanju, većem rastu kupovne moći Europljana prije svega pridonose uglavnom nove članice i neke zemlje kandidati za ulazak u Europsku uniju. Naročito se tu ističu Turska i Ukrajina čiji velik broj stanovnika i viša stopa rasta pridonose pojačanju prosječne stope rasta za cijelu Europu, dok stopa rasta za 15 najstarijih članica EU iznosi svega 2,3 posto. Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Lihtenštajna, potom slijede Švicarci. Na trećemu mjestu nalazi se Norveška koja ima dvostruko veću kupovnu moć od prosjeka za sve promatrane zemlje Europe, koja iznosi 29.028 eura. Zanimljivo je da najbogatiji okrug u Norveškoj, Baerum, ima kupovnu moć od 37.209 eura, dok glavni grad Oslo sa samo 600.000 stanovnika ima kupovnu moć od 33.481 eura. Kupovna moć najsiromašnijeg okruga u Norveškoj iznosi 22.275 eura. Valja istaknuti kako rastu pridonosi pozitivna revalorizacija norveške krune prema euru. U Hrvatskoj kupovna moć stanovnika iznosi 5011 eura, što nije ni polovica europskog prosjeka. Nalazimo se na 31. mjestu od 42 zemlje, što je dodatan pad s obzirom na to da smo prošle godine bili na 29. mjestu, a godinu prije na 27. Što se tiče zemlja kandidata za ulazak u EU, nalazimo se na trećemu mjestu, iza Islanda i Turske.

Bolji i Turci
Gotovo četvrtina kupovne moći Hrvata koncentrirana je u okolici Zagreba. Tako su stanovnici Zagreba, njih 800.000, 30 posto bogatiji od nacionalnog prosjeka s kupovnom moći od 6507 eura po stanovniku. Za usporedbu, Ljubljančani imaju dvostruko veću kupovnu moć od Zagrepčana, dok građani Lisabona, koji ima oko 500.000 stanovnika, imaju u prosjeku oko četiri puta veću kupovnu moć. Istra slijedi Zagreb po kupovnoj moći svojih stanovnika. Najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom. Među Europljanima najlošiju kupovnu moć imaju Moldavci.

Činjenice

Kupovna moć
Odražava raspoloživ dohodak za kupnju stanovništva i fiksnih te drugih troškova.

Najjači/najslabiji
Lihtenštajn, Švicarska pa Norveška zemlje su s najvećom kupovnom moći svojih stanovnika. Moldavci imaju najmanju kupovnu moć među Europljanima. Ispred njih nalaze se Ukrajinci čija kupovna moć iznosi 1,781 euro po stanovniku. Njihov je prosjek dvostruko veći od najsiromašnije Moldavije.