Domaći bankari zabrinuti su zbog europske krize i mogućih posljedica za Hrvatsku, no njihova je poruka jasna: eurozona se vjerojatno neće raspasti, već će opstati na drukčijoj financijskoj stabilnosti. Stoga odnos Hrvatske prema eurozoni ne treba graditi na trenutnim poteškoćama, već na dugoročnoj viziji, poručeno je s Godišnje skupštine Hrvatske udruge banaka (HUB).

Nova stabilnost
“Hrvatska situacija bitno je drukčija od Grčke, stupanj zaduženosti je niži i deficiti su niži. No grčki je slučaj upozorenje do čega bi došlo ako bi se nastavila voditi ovakva politika duži niz godina”, kazao je ekonomist Velimir Šonje upozorivši da nova Vlada čim dođe u Banske dvore mora zaustaviti rast javnog duga za što nema puno vremena. Na pitanje treba li Hrvatskoj u tome pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Šonje je ponovio svoj prijašnji stav riječima: “MMF, zašto ne, ako nam to može pomoći i pojačati kredibilitet fiskalne prilagodbe koji i ovako i onako treba napraviti.” Na Godišnjoj skupštini predstavljena je najnovija analiza pod nazivom “Kada države bankrotiraju: Izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni”, koju za Udrugu banaka izrađuje Velimir Šonje. Glavna poruka analize jest da će eurozona preživjeti jer je veličina Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), kao i nacionalnih fondova za banke, financijski dovoljna da pruži stabilnost. No razlog zašto to ne uspijeva smiriti nervozu na tržištima je nevjerodostojna politika. “Kriza će se obnavljati sve dok nije jasno što i kako radi EFSF, Europska središnja banka, a što druge institucije. U konačnici, kriza će se obnavljati sve dok tržišnim sudionicima ne postane jasno koje su države uistinu nesolventne, a koje nisu”, smatra Šonje. Što to znači za Hrvatsku i domaće banke? Budući da se Hrvatska približava ulasku u Uniju koja je u borbi za financijsku stabilnost, eurozona je privremeno izgubila privlačnost pa su sve glasnije teze da bi bilo bolje pričekati s uvođenjem eura. Političari i javnost Europsku uniju su sveli na “kasu za koju se postavlja samo pitanje koliko ćemo iz nje dobiti” pa u ovom trenutku nema spremnosti za dijalog koji osim uzimanja podrazumijeva solidarno davanje.

Euro je prednost
“Potrebno je odmah raspravljati o ulasku u europski tečajni mehanizam (ERM II) i/ili o prihvaćanju Pakta za Euro-Plus jer su to opcije koje nas čekaju neposredno nakon ulaska u EU 2013.”, kaže Šonje. Podsjeća da bi euro za Hrvatsku zasigurno značio prednost u brzini izlaska iz krize kao što je to bilo u slučaju Slovačke i Estonije iako su češka i mađarska iskustva pokazala prednosti zadržavanja nacionalnih valuta za izlazak iz krize. Ne treba zaboraviti da je bez obzira je li država uvela euro ili je izvan zajedničkih monetarnih mehanizama Pakt za Euro-Plus kojem su se priključile i tri države izvan tečajnog mehanizma (Poljska, Rumunjska i Bugarska) ima veliku prednost za Hrvatsku. Pakt je dobar okvir za vođenje ekonomske politike u skladu s maastriškim kriterijima i adresira dvije najvažnije boljke domaćega gospodarstva – državnu blagajnu i konkurentnost, smatra Šonje.