Naša želja je naglasiti doprinos koji ICT može dati održivom rastu hrvatskog gospodarstva putem povećane produktivnosti tvrtki i njihove sposobnosti prilagodbi novim poslovnim okolnostima, razvoju novih proizvoda i usluga, većoj konkurentnosti većoj zaposlenosti, boljoj fleksibilnosti i obrazovanosti radne snage, učinkovitije državne uprave i lokalne samouprave, s bržim, transparentnim, jeftinijim i boljim uslugama građanstvu i poslovnom sektoru, rekao je Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP – Udruge ICT djelatnosti, na otvaranju okruglog stola na temu “Uloga ICT-a u razvoju hrvatskog gospodarstva i društva”. Ovaj okrugli stol u organizaciji HUP-a zamišljen je kao prilika da domaći ICT poduzetnici u izravnom kontaktu s predstavnicima najvažnijih političkih stranaka koje pretendiraju na sudjelovanje u vlasti dobiju sve relevantne informacije o stranačkim planovima i konkretnim mjerama u sektoru ICT-a.

Uloga države
Na okruglom stolu su sudjelovali Domagoj Juričić, državni tajnik za investicije, uime HDZ-a, Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a, Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministasrtvu gospodarstva, uime HSS-a, te Miljenko Šimpraga, član HSLS-ova Odbora.Sagrak je upozorio da unatoč dokazanoj činjenici da je ICT nositelj konkurentnosti svakog gospodarstva, Hrvatska u svojoj gospodarskoj politici nije u dovoljnoj mjeri prepoznala važnost tog sektora i efekta pozitivnog multiplikatora koji može pružiti. Takav stav ne mijenja ni statistika o preko 28.000 ljudi zaposlenih u sektoru, čime je ICT brojem zaposlenih nadmašio brodograđevni sektor. No, i dalje na razini države nema sustavne politike razvoja i poticanja tog sektora. Potrošnja po stanovniku na IT je tek na 30 posto EU prosjeka. Kao što razvijene korporacije, velika poduzeća svoju poslovnu strategiju i planove osmišljavaju zajedno s vlastitom IT strategijom i planovima ulaganja, tako i razvijene države i društva proaktivnim politikama stvaraju okruženje povoljno za rast ulaganja u ICT, za veću uključivost i uporabnu vrijednost ICT-a, kao i za porast inovacija, istaknuo je Sagrak. “U državnoj upravi prilikom poticanja ICT sektora nedostaje koordinacije. Trebamo ojačati ulogu Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku kao središnjeg tijela što se tiče planiranja javne nabave za cijelu državnu upravu, ali i potpore ovom sektoru. U svom programu imamo vrlo konkretne mjere za pomoć upravo ovom sektoru. Različitim oblicima financiranja, pa i kroz dodjeljivanja koncesija, potaknut ćemo već postojeći interes za ulaganja u optičku infrastrukturu i tu očekujemo da ćemo animirati između 4 i 5 milijardi kuna novih investicija. Planiramo mnogo uložiti i u informatizaciju državne uprave kojoj od 2014. godine planiramo zabraniti da od građana traži bilo kakve dokumente koji već negdje postoje u sustavu državne uprave.

S druge strane, pomoći ćemo nove investicije u ICT ukidanjem poreza na dobit u slučaju reinvestiranja te dobiti za sve poduzetnike, a smanjit ćemo i opterećenje na bruto cijenu rada za 8 posto do kraja mandata čime će se povećati konkurentnost i ovog sektora“, iznio je Gordan Maras ključne novosti SDP-ovog programa.”Naš veliki problem je što na razini gospodarstva premalo trošimo na ICT, a država je još uvijek najveći potrošač usluga ovog sektora. U svom poslovnom procesu moderne tehnologije koristi relativno malo broj domaćih poduzetnika i proces njihova prihvaćanja ide vrlo sporo pa država mora biti vrlo oprezna u odabiru projekata u koje se isplati ulagati. Primjerice, vršio se veliki pritisak za uvođenje elektroničkog potpisa u sustav državne uprave kojeg sada koristi zanemariv broj poduzetnika“, osvrnuo se Domagoj Juričić iz HDZ-a na problem premalog ulaganja u ICT od strane domaćih poduzetnika.”Ministarstvo gospodarstva je u prethodnom periodu podijelilo više od milijardu kuna vrijednih poticaja malim i srednjim poduzetnicima za programe povećanja konkurentnosti i programe poticanja inovativnosti, što sve zahvaća projekte iz ICT sektora. Mnogo ulažemo u obrazovanje naših poduzetnika, a sada je prioritet pripremiti poduzetnike za korištenje EU fondova. Posljednjim izmjenama u sustavu javne nabave omogućili smo veću participaciju domaćih poduzetnika i njihovih rješenja na natječajima i to bi trebao iskoristiti upravo domaći ICT sektor”, rekla je Tihana Kraljić iz HSS-a.

Rast produktivnosti
“Bez nove obrazovne politike nema ni razvoja domaćeg ICT sektora. Nama treba kritična masa dobro obrazovanih ljudi koji će povećati razinu svijesti o potrebi uvođenja i prihvaćanja nove ICT tehnologije i usluga. Mi moramo poticati jaču suradnju između malih i srednjih tvrtki i visokoškolskih ustanova na konkretnim projektima”, rekao je Miljenko Šimpraga iz HSLS-a. Sudionici okruglog stola su istakli i našu veliku neiskorištenu priliku u spajanju optičke infrastrukture u vlasništvu državnih i javnih poduzeća čime bi se ostvarile znatne uštede i oslobodila značajna sredstva za ulaganja u nove ICT usluge. U poslovnom okruženju opterećenom problemima nelikvidnosti u kojem živimo, većina malih i srednjih poduzetnika bori se za preživljavanje i nema sredstava za investiranje u nova rješenja i razmišljanje o inovativnosti i podizanju konkurentnosti. Da može i drugačije potvrđuju nedavne studije, prema kojima je ukupni doprinos rastu produktivnosti rada od strane ulaganja u ICT i od tehničkog napretka u proizvodnji ICT dobara i usluga, činio oko 40% od rasta radne produktivnosti u EU tijekom druge polovice 1990, a čak 60% u SAD-a. Jedan od preduvjeta je da ICT mora biti široko primjenjen i podržan od vješte radne snage i prikladne reorganizacije poslovnih procesa, bilo na razini tvrtke ili državne administracije, zaključio je Sagrak.