U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Stanka za dojenje djeteta – određivanje i naknada
Radnica koja doji dijete i koja namjerava radi toga koristiti pravo na stanku obvezna je o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca i podnijeti zahtjev nadležnoj ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najmanje 15 dana prije dana početka korištenja toga prava. Na temelju pisanog zahtjeva te potvrde izabranog doktora medicine, specijalista pedijatra da radnica doji dijete i potvrde poslodavca da radnica radi u punom radnom vremenu, Zavod donosi rješenje o pravu na stanku. Tijekom korištenja prava na stanku, radnica koja doji dijete obvezna je svaka dva mjeseca dostaviti Zavodu novu potvrdu izabranog doktora medicine, specijalista pedijatra da doji dijete, te je dužna u roku od 8 dana pisanim putem Zavodu prijaviti svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na stanku, računajući od dana nastanka te promjene. Radnica koja doji dijete za vrijeme korištenja prava na stanku, ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće (pod uvjetom da ispunjava staž osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine), odnosno pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće, ako ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja. Naknadu plaće obračunava i isplaćuje nadležna ustrojbena jedinica Zavoda.

Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica glavnog direktora

Obračun otpremnine
Stupanjem na snagu 1. svibnja 2011. godine novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 37/11 – u daljnjem tekstu: Pravilnik) više nema oglednog primjerka obračuna plaće i obračuna otpremnine. Slijedom toga, točan sadržaj obračun otpremnine propisan je čl. 5. Pravilnika po kojem obračun otpremnine mora sadržavati sljedeće: mjerila za utvrđivanje otpremnine (broj godina rada, iznos prosječne bruto plaće u zadnja tri mjeseca, odnosno druga ugovorena mjerila), ukupni iznos bruto otpremnine (neoporezivi i oporezivi iznos), vrsta iznosa doprinosa (za mirovinsko osiguranje – I. i II. stup), iznos predujma poreza i prireza, iznos otpremnine za isplatu, datum određen za isplatu i iznos otpremnine koja nije isplaćena (u cijelosti ili dio, uz naznaku dana dospjelosti). Također, skrećemo pozornost poslodavcima da otpremnina dospijeva na naplatu zadnjeg dana radnog odnosa radnika kod poslodavca.

Ivan Sarić, dipl. iur. pravni savjetnik

Pravo radnika na dvostruku otpremninu
Člankom 80. Zakona o radu (149/09, 61/11) propisano je da radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. U praksi se uvijek postavlja pitanje kada zapravo radnik ima pravo na ovako uvećanu otpremninu. Mišljenja smo, a to potvrđuje i sudska praksa, (Gž-937/00-2 od 28.9.2000.) kao i mišljenje MINGORP-a (Klasa: 110-01/11-01/318) da se odgovor nalazi u čl. 79. ZOR-a kojeg treba tumačiti zajedno s čl. 80. ZOR-a, a kojom se propisuju uvjeti za otkaz ugovora o radu u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredna opasnosti od invalidnosti. Primjerice, radnik koji je pretrpio ozljedu na radu i nakon toga se vratio na posao na svoje radno mjesto i redovito obavljao poslove, tj. radniku kojem ovlašteno tijelo nije utvrdilo niti profesionalnu nesposobnost za rad niti neposrednu opasnost od invalidnosti, nema u slučaju da mu poslodavac otkazuje ugovor o radu pravo na dvostruku otpremninu. Dakle, za zaključiti je da pravo na dvostruku otpremninu ima samo onaj radnik kojem je poslodavac dao otkaz iz razloga utvrđene (od strane ovlaštenog tijela) profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti kao posljedice ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog čega je radnik u nemogućnosti nadalje obavljati ugovorene poslove. U navedenom slučaju radilo bi se o osobnom uvjetovanom otkazu.

Admira Ribičić, dipl. iur, pravna savjetnica

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa