Prije dvanaest godina malo poznati birokrat pod imenom Vladimir Putin objavio je rat Čečeniji i zakleo se da će ugušiti uzburkanu pobunu te vratiti teritorij te države pod nadzor Kremlja.

Nekoliko mjeseci nakon toga izabran je na mjesto ruskog predsjednika, a danas, više od deset godina poslije, došao je blizu iskorjenjivanju čečenskih pobunjenika. Međutim, Čečenija bi se mogla pokazati preprekom njegovim težnjama da se sljedeće godine ponovno kandidira za predjednika. Naime, bijes zbog prekomjernih subvencija uloženih u Čečeniju i ostale regije većinski muslimanskog sjevernog Kavkaza s namjerom poticanja odanosti nakon rata izrodio je prosvjedni pokret koji želi potpuno financijski odsjeći tu regiju. Gnjev je prisutan ne samo zbog nastavka nasilja separatista u sjevernom Kavkazu, te s njim vezanih terorističkih napada u Moskvi, nego i zbog oholog bahaćenja bogatstvom regionalne elite. Primjerice, 5. listopada, na svoj 35. rođendan, čečenski vođa Ramzan Kadirov upriličio je svečano slavlje, na kojemu je uzvanike zabavljala trupa inozemnih akrobata te slavna britanska violinistica Vanessa Mae.Prema anketi koju je u svibnju provela moskovska agencija Levada Center, 51 posto građana ne bi marilo kad bi se Čečenija isključila iz sastava države, što je postotak veći od bilo kojeg prethodnog za vrijeme Putinove vladavine. Putin je odnedavna primoran javno braniti svoju politiku prema toj regiji. Uspio je postići relativnu stabilnost u Čečeniji ulaganjem u Kadirova, bivšeg pobunjenika koji primjenjuje surovu taktiku u borbi s pobunjenicima. Ruski državnici tvrde da je ova regija bogata resursima ključna za ruski teritorijalni integritet. Posljednjih godina, Moskva financira preko 90 posto čečenskog proračuna. Putin inzistira da je sjeverni Kavkaz od posebnog značaja. “Sjeverni Kavkaz nije balast Rusije, već biser Rusije”, izjavio je u kolovozu tijekom sastanka s mladim aktivistima iz sporne regije. Međutim, mnogi smatraju da je Putinova politika prema toj regiji po visokoj cijeni došla pred zid.

“Infrastruktura nam propada, stanovništvo osiromašuje, a uz još mnogo loših događaja, gledamo kako se Kavkazu isplaćuju goleme količine novca”, prošlog mjeseca je izjavio Konstantin Krilov, organizator prosvjeda protiv Kavkaza. Većina onih koji se protive financijskom pomaganju te regije sami sebe opisuje kao nacionaliste. No, njihova stajališta polako postaju općeprihvaćena. Naglašavaju da u središnjoj Rusiji još uvijek ima područja na kojima nema vodoopskrbne ili elektroenergetske mreže, dok Kadirov trlja ruke zbog građevinskog procvata u Čečeniji, gdje je nedavno izgrađen stadion vrijedan nekoliko milijuna dolara te golema džamija. Tu je i pitanje Kadirovog luksuznog voznog parka, privatnog zološkog vrta te trkaćih konja. Istovremeno, stopa nezaposlenosti u Kavkazu iznosi 55 posto, tvrdi uprava Savezne oblasti sjevernog Kavkaza. Aleksej Navalni, križar u borbi protiv korupcije, rekao je: “Ovdje imamo potpuno osiromašeno stanovništvo i nekoliko bradonja koji se uokolo voze u mercedesima koji stoje i po nekoliko stotina tisuća dolara. Naravno da to uzrokuje napetosti.” Zapravo su socijalne nejednakosti jedan od razloga koje stručnjaci navode kao najvažnije u pogledu broja bombaša samoubojica, koji prestavljaju nesavladiv problem za ovu regiju. A Moskva je i dalje primarna meta ekstremista. U njoj je izveden teroristički napad na zračnu luku, kao i sustav podzemne željeznice. “Rusija je već izgubila rat”, smatra moskovski analitičar Andrej Piontkovski. “Kao gubitnik, čak i plaća ratnu štetu.” “Najviše me plaši što nema izlaza iz ove situacije. To je situacija koju je Putin stvarao 12 godina”, dodao je.

Michael Schwirtz