EN DE

Političari ne žele dati optiku HT-u

Autor: Bernard Ivezić
26. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

I HDZ i Kukuriku usmjereni na potrebe države i bez jasnih planova za izvoz hrvatske ICT industrije

Bez obzira pobjedi li na izborima HDZ ili Kukuriku koalicija Hrvatski telekom neće moći ostvariti svoj strateški cilj da izgradi i postane trajni vlasnik optičke infrastrukture u Hrvatskoj moglo se doznati na okruglom stolu HUP-a o ulozi ICT-a u razvoju hrvatskog gospodarstva i društva. Na skupu na kojem su bili predstavnici HDZ-a, SDP-a i Kukuriku koalicije, HSS i HSLS-a nitko nije bezrezervno podržao HT-ov investicijski plan Fiberland vrijedan 275 milijuna eura. Goran Maras, predstavnik SDP-a i Kukuriku koalicije istaknuo je da će oni podržati sve koji su spremni ulagati u optiku jer su tu nužna ulaganja od pet milijardi kuna u iduće četiri godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Koncesijski model
“Postoje modeli po kojima se investitorima takva ulaganja mogu isplatiti, ali ne tako da postanu vlasnici te infrastrukture već po modelu koncesija”, kaže Maras.Nastavlja da su ulaganja u optiku potencijalno visokoprofitabilna i da se u nekim slučajevima mogu isplatiti za nekoliko mjeseci. Parić Darko iz SDP-a nadovezao se da je Hrvatska akademska mreža CARNet u roku od pet mjeseci isplatila ulaganje od nekoliko milijuna kuna u optičku mrežu kojom je u Splitu sa 120 kilometara optičkih kabela povezala tamošnje gradske institucije. Goran Maras kaže da Hrvatska i između gradova već posjeduje izgrađenu optičku infrastrukturu u vlasništvu velikih državih tvrtki poput HEP-a, Janafa, HŽ-a i drugih, ali ona nije na usluzi gospodarstvu. Domagoj Juričić iz HDZ-a uzvratio je da se Kukuriku koalicija očigledno zbunila u prepisivanju Vladinog gospodarskog programa. “HDZ je pokrenuo projekt otvaranja slobodnih optičkih kapaciteta državnih tvrtki te najavio da će raspisati koncesije za digitalnu dividendu”, kaže Juričić. Dodaje da je država u posljednje četiri godine u informatizaciju uložila oko četiri i pol milijarde kuna. “HDZ neće obečavati modele gradnje optike koje će potom zabraniti EU, jer liberalizacija tržišta ne može biti preferenca neke vlade. Umjesto toga poticat ćemo konkurenciju”, kaže Juričić. Naglašava da će na tržište pozitivno utjecati i dodatne mogućnosti poput toga da primjerice HEP preko električnih priključaka omogući brzi prijenos podataka. Goran Maras iz Kukuriku koalicije nastavio je da u slučaju ulaganja u optiku tržišni regulator HAKOM nije najbolje odgovorio na zahtjeve tržišta i potrošača.

Bez obzira pobjedi li na izborima HDZ ili Kukuriku koalicija Hrvatski telekom neće moći ostvariti svoj strateški cilj da izgradi i postane trajni vlasnik optičke infrastrukture u Hrvatskoj moglo se doznati na okruglom stolu HUP-a o ulozi ICT-a u razvoju hrvatskog gospodarstva i društva. Na skupu na kojem su bili predstavnici HDZ-a, SDP-a i Kukuriku koalicije, HSS i HSLS-a nitko nije bezrezervno podržao HT-ov investicijski plan Fiberland vrijedan 275 milijuna eura. Goran Maras, predstavnik SDP-a i Kukuriku koalicije istaknuo je da će oni podržati sve koji su spremni ulagati u optiku jer su tu nužna ulaganja od pet milijardi kuna u iduće četiri godine.

Koncesijski model
“Postoje modeli po kojima se investitorima takva ulaganja mogu isplatiti, ali ne tako da postanu vlasnici te infrastrukture već po modelu koncesija”, kaže Maras.Nastavlja da su ulaganja u optiku potencijalno visokoprofitabilna i da se u nekim slučajevima mogu isplatiti za nekoliko mjeseci. Parić Darko iz SDP-a nadovezao se da je Hrvatska akademska mreža CARNet u roku od pet mjeseci isplatila ulaganje od nekoliko milijuna kuna u optičku mrežu kojom je u Splitu sa 120 kilometara optičkih kabela povezala tamošnje gradske institucije. Goran Maras kaže da Hrvatska i između gradova već posjeduje izgrađenu optičku infrastrukturu u vlasništvu velikih državih tvrtki poput HEP-a, Janafa, HŽ-a i drugih, ali ona nije na usluzi gospodarstvu. Domagoj Juričić iz HDZ-a uzvratio je da se Kukuriku koalicija očigledno zbunila u prepisivanju Vladinog gospodarskog programa. “HDZ je pokrenuo projekt otvaranja slobodnih optičkih kapaciteta državnih tvrtki te najavio da će raspisati koncesije za digitalnu dividendu”, kaže Juričić. Dodaje da je država u posljednje četiri godine u informatizaciju uložila oko četiri i pol milijarde kuna. “HDZ neće obečavati modele gradnje optike koje će potom zabraniti EU, jer liberalizacija tržišta ne može biti preferenca neke vlade. Umjesto toga poticat ćemo konkurenciju”, kaže Juričić. Naglašava da će na tržište pozitivno utjecati i dodatne mogućnosti poput toga da primjerice HEP preko električnih priključaka omogući brzi prijenos podataka. Goran Maras iz Kukuriku koalicije nastavio je da u slučaju ulaganja u optiku tržišni regulator HAKOM nije najbolje odgovorio na zahtjeve tržišta i potrošača.

Uprava za ICT
Dodao je da planiraju ojačati ulogu Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u koordinaciji i nabavi ICT-a za državu, u jednom mandatu smanjiti davanja na plaće osam posto bruto, više raditi na mehaniznima poticanja reinvestiranja kao i da u Ministarstvu gospodarstva žele imati upravu za ICT. Domagoj Juričić iz HDZ-a ističe da je njima jedan od prioriteta informatizacija javne uprave, ali da trenutno kao veći problem za hrvatski ICT vidi poslovni nego državni sektor. “Zabrinjavajuće je što je država još uvijek najveći kupac ICT-a i što ga tvrtke tako malo koriste”, zaključuje Juričić.

Bez odgovora

Više ICT radnih mjesta
Hrvoje Balen, član Uprave Algebre pitao je predstavnike stranaka kako planiraju u četiri godine pomoći da se broj zaposlenika u ICT-u udvostruči, odnosno poveća na više od 50.000. No, kako se moglo ćuti, stranke u tom smislu nemaju jasan plan razvoja osim poticanja ulaganja u optiku.

Pogodnosti za ICT centre
Boris Bauk, direktor HP Hrvatska ipostavio je pitanje imaju li političke stranke u svojim programima smjernice što mogu ponuditi ulagačima u razvojne ICT centre, podatkovne centre, call centre i slične investicije. Međutim, konkretan odgovor nije dobio.

Autor: Bernard Ivezić
26. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close