Regulator domaćeg tržišta kapitala javno je opomenuo Raiffeisen banku. Riječ je o mjeri koju je Hanfa izrekla zbog toga što je u nadzoru otkrila da je RBA bila agent izdanja novih dionica Luke Ploče, a istodobno se upisivala u knjigu upisa na temelju povlaštenih informacija te da, kako tvrde u rješenju, RBA nije imala uspostavljen mehanizam zaštite načina kretanja povjerljivih informacija unutar banke. Regulator je otkrio kako su čelni čovjek riznice i investicijskog bankarstva Ivan Žižić te član Uprave RBA Zoran Košćak u drugom krugu upisa dionica Luke Ploče upisali nove dionice Luke Ploče u ime banke, a da su pritom znali detalje koliko koji ulagač upisuje dionica i po kojoj cijeni. RBA je, naime, u drugom upisnom krugu, jer je prvi krug bio rezerviran samo za tadašnje dioničare, u dva navrata upisala dionice. Prvi dan drugoga kruga je kroz tri upisnice ponudila cijenu u rasponu od 900 do 1200 kuna, dok je posljednji dan tog kruga (11. srpnja) ponudila 850 kuna upisavši pri tome 2900 dionica. Regulator tvrdi da je upravo taj posljednji upis sporan i da ga nije trebalo biti.

Probili limit
Žižić je, prilikom nadzora, pokušao objasniti način i zašto je i kako banka kupovala dionice Luke Ploče. Kazao je da je RBA imala limit za ulaganje u Luku Ploče od dva milijuna eura. Htjeli su upisati što više dionica, a da ipak ostanu unutar limita. Budući da nisu htjeli upisati dionice po minimalnih 800 kuna, ponudili su 850 kuna.Hanfa upozorava da je, kad se uzme u obzir broj upisanih dionica i raspon cijene od 900 do 1200 kuna iz prve tri upisnice, limit ulaganja “probijen” već toga dana. Unatoč tome RBA je upisala tih 2900 dionica da bi, kako kažu, ponuda bila uspješna iako je u tom trenutku bilo slobodno još 149.000 dionica. Hanfa smatra da je RBA u tom trenutku kupila te dionice na temelju povlaštene informacije jer su znali koliko i po kojoj cijeni kvalificirani ulagatelji misle sudjelovati. Riječ je o tome da su i Žižić i Košćak imali uvid u sve podatke Knjige upisa koja se vodila u posebno kreiranoj bazi tijekom javne ponude, a istodobno su obojica donosila odluke o stjecanju tih dionica za račun banke.

Bez ‘kineskog zida’
Način kupnje tih dionica posljedica je, kaže Hanfa, što RBA nije uspostavila takozvani kineski zid. Odnosno, nije osigurala da se povlaštene informacije i poslovi grupiraju u različitim direkcijama banke kako bi se osigurala povjerljivost informacija. “Prilikom trgovanja za vlastiti račun dionicama Luke Ploče za koji je banka ujedno pružala uslugu ponude, odnosno prodaje dionica bez obveze otkupa, nije uspostavila ‘kineske zidove’, kako je to propisano internom politikom banke”, stoji u rješenju Hanfe. U ovoj situaciji nije jasno zašto regulator nije strože kaznio Raiffeisen banku. Pokušali smo doznati je li Hanfa pored javne opomene izrekla još koju strožu mjeru, no do zaključenja ovoga izdanja to nismo uspjeli jer iz te agencije jučer nije stigao odgovor na naš e-mail niti su odgovorili na telefonske pozive.U rješenju regulatora samo piše općenita fraza da kada Hanfa tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu Zakona o tržištu kapitala, a one nisu dovele do većih utjecaja i posljedica, regulator umjesto nadzornih mjera izriče javnu opomenu investicijskom društvu.