Ako je suditi prema istraživanju koje je nedavno provela tvrtka Philips Electronics, Hrvati smatraju da je njihovo zdravstveno stanje dobro: naime, čak 63% ispitanika ocijenilo se dobrim, vrlo dobrim i odličnim. Da boluje od neke kronične bolesti navelo je 27% ispitanika, a trećina ispitanika smatra da u idućih pet godina nisu izloženi zdravstvenom riziku. Polovina ispitanika smatra da je medicinska oprema u Hrvatskoj dovoljno razvijena za rano otkrivanje i liječenje bolesti, a njih oko 48% smatra da će im medicinska tehnologija omogućiti da žive dulje. Ispitanici smatraju da je najveći problem hrvatskog zdravstva nedostatak novca. Ovo su glavne značajke ispitivanja javnog mijenja o zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj koje je u rujnu provela tvrtka Philips Electronics na uzorku od tisuću ispitanika. Cilj istraživanja, kažu u Philipsu, bio je podignuti svijest opće i stručne javnosti o globalnim trendovima u ranoj dijagnostici i liječenju kroničnih bolesti. Istraživanje je pokazalo kako je samoprocjena zdravstvenog stanja lošija s porastom godina te s padom obrazovanja ispitanika. Također je nešto lošija u ruralnim dijelovima u odnosu na gradove te među ženama.

Zdravstveni rizici
Rezultati su pokazali i kako je 24% ispitanika (žene 24%, muškarci 23%) zabrinuto zbog kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara, dok je 9% žena i 4% muškaraca zabrinuto zbog onkoloških bolesti kao moguće prijetnje u idućih pet godina. Trenutna situacija u Hrvatskoj je takva da gotovo 52% ukupnih smrti otpada na kardiovaskularne bolesti koje su ubojice broj 1, dok na zloćudne bolesti otpada 26%. Onkolog Mirko Šamija naglasio je na okruglom stolu prilikom prezentacije rezultata istraživanja kako navedeni podaci možda sugeriraju kako Hrvati nisu spremni razmišljati o teškim bolestima. S druge strane, dodao je, danas se više od 50% slučajeva raka može izliječiti te zloćudna bolest tako postaje kronična bolest. Odgovarajući na pitanja o dijagnostici, više od 40% ispitanika smatra da u Hrvatskoj nije dovoljno dostupna tehnologija za ranu dijagnostiku i liječenje, dok ih više od 52% vjeruje da moderna dijagnostika može omogućiti dulji život.“Takva istraživanja izuzetno su korisna pri procjeni toga kako društvo shvaća rizike za opće zdravlje te procjene načina na koje se ti rizici mogu prevladati”, istaknuo je Robin Armstrong, regionalni direktor za medicinske programe u Philipsu za područje jugoistočne Europe komentirajući rezultate istraživanja.Mirna Šitum, predstojnica Klinike za dermatovenerologiju u KBC-u “Sestre milosrdnice”, naglasila je kako imamo dovoljno znanja i stručnosti, ali kako na rad utječu i uvjeti u kojima se odvija.

Dulji život zbog tehnologije
“Prevenciju radimo dragovoljno, uz pomoć farmaceutskih kompanija i Philipsa, ali na kraju se to svodi na osobne projekte, što ne bi smjelo biti”, naglasila je M. Šitum. Akcije koje dermatolozi pokreću pokazale su se kao pun pogodak kada je riječ o podizanju razine svijesti o melanomu, tim više ako se zna da Hrvati na preglede madeža dolaze onda kada već nastane neki zdravstveni problem. S druge strane liste čekanja za pregled su i do godine dana, i to sve zbog kadrovskih i prostornih ograničenja. M. Šamija složio se kako su liste čekanja problem i kod dijagnostičkih pretraga kao što je, primjerice, CT. Šamija smatra da razlozi možda leže u lošoj distribuciji i lošoj iskorištenosti uređaja te neadekvatnim rukovodnim kadrovima. Kada je u pitanju medicinska oprema, 50% ispitanika smatra da je ona u Hrvatskoj dovoljno razvijena za rano otkrivanje bolesti i njihovo liječenje, dok je 40% ispitanika negativno odgovorilo na ovo pitanje. Podijeljeno je i mišljenje o tome može li medicinska tehnologija omogućiti ljudima da žive dulje – 48% smatra da da, dok 28% na ovo pitanje odgovara niječno. No prof. Šitum kazala je kako ove rezultate treba uzeti s rezervom jer je riječ o malom broju ispitanika uključenih u istraživanje i velikom rasponu godina starosti. “Trebat ćemo razviti društvene sustave koji će potaknuti proaktivnije uključivanje u prevenciju, preglede i ranu dijagnostiku te prijelaz s liječenja koncentriranog na bolnice na ono koncentrirano na pacijenta. Zdravstvena skrb počinje razumijevanjem potreba ljudi i zato je Philips proveo ovo istraživanje u Hrvatskoj”, rekao je Miroslav Šaban, voditelj programa radiološke opreme u Philipsu za područje jugoistočne Europe. Šaban smatra da koncentrični pristup počinje potrebama pacijenta i medicinskog osoblja jer samo razumijevanje njihovih iskustava može osigurati mogućnost stvaranja rješenja koja najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Philips promatra zdravstvenu skrb kroz ciklus liječenja koji uključuje: prevenciju, pregled, dijagnostiku, liječenje, upravljanje, nadzor i ponovnu prevenciju. S ovim pristupom cilj tvrtke je poboljšati kvalitetu zdravstvene skrbi i smanjiti troškove jer su korisne inovacije bitne i za pacijente i za medicinsko osoblje. Građani pak smatraju, pokazali su rezultati istraživanja, da su najveći problemi zdravstva nedostatak novca (44%), vladina politika (39%) i visoke cijene liječenja (38%).

Činjenice

Starenje populacije
Svjetska populacija stari dosad neviđenom brzinom: 2000. godine bilo je više od 600 milijuna ljudi starijih od 60 godina, a do 2006. godine taj se broj povećao na 700 milijuna. Procjenjuje se da će se do 2050. godine taj broj gotovo utrostručiti i iznositi dva milijarde ljudi, kao i da će polovica stanovništva u razvijenim zemljama patiti od neke kronične bolesti. “Shvaćamo da se današnje potrebe za zdravstvenom skrbi protežu izvan okvira jednokratnog tretmana i tradicionalnih zdravstvenih ustanova. Naša se rješenja tako fokusiraju i na bolnice i na domove obuhvaćajući prevenciju, dijagnostiku, liječenje i nadzor”, naglasio je Robin Armstrong, regionalni direktor Philips Healthcarea za jugoistočnu Europu.