EN DE

Hrvatska nije iznimka, do kredita teško dolaze “mali” i u Irskoj i Bugarskoj

Autor: Jadranka Dozan
10. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatska udruga banaka ne vodi evidenciju o odbijenicama, no zabilježila je rast broja loših plasmana malim i srednjim poduzetnicima

Statistički ured Europske unije Eurostat ovih je dana objavio nalaze istraživanja koji samo potvrđuju da je segment malog i srednjeg poduzeća i u drugim zemljama sve ranjiviji jer su im ili skuplji ili sve teže dostupni krediti. U 19 od 20 zemalja EU za koje su dostupni podaci udio neuspješnih zahtjeva tih poduzeća za kreditima porastao je u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Najveći porast zabilježen je u Bugarskoj u kojoj je udio “odbijenica” porastao sa 3 na 36 posto. Slijede je Irska u kojoj je 2007. odbijenica bilo samo jedan posto, a lani 27 posto, te Letonija s porastom sa 4 na 26 posto. Samo u Švedskoj je neuspješnih aplikacija za kredite MSP lani bilo manje nego prije krize, udio im je pao s devet na šest posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rekorderi
Tri zemlje s najvećim porastom udjela odbijenih kreditnih zahtjeva malih i srednjih tvrtki lani su prednjačile visinom tog postotka, a slijede ih Nizozemska s visokih 23 posto te Litva i Velika Britanija (po 21%). Nasuprot tome nalazi istraživanja koje pokriva 25.000 tvrtki diljem EU upućuju da se mala i srednja poduzeća u Finskoj vrlo rijetko suočavaju s odbijenicama banaka (0,2 posto), a one su relativno rijetke lani bile i u Malti (dva posto) te Poljskoj (četiri posto) i Italiji (pet posto). Koliko su često u Hrvatskoj “mali i srednji” suočeni s odbijanjem kreditnih zahtjeva nema dostupnih podataka, ali o ranjivosti tog segmenta gospodarstva govore kretanja loših plasmana banaka. U HUB Analizama, koje su se bavile sektorom MSP, istaknuto je kako je udio loših plasmana banaka kod malih i srednjih tvrtki i prije krize 2009. bio veći nego za druge tržišne segmente, ali je tijekom krize upravo kod njih i najviše povećan; sa 6,5 na 12,7 posto naspram povećanja sa 1,7 na 5,8 posto kod velikih poduzeća te sa 2,8 na 3,9 posto kod stanovništva. Ti podaci izneseni su nedavno u publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB Analize) u kojoj se zaključuje kako su rizici te skupine poduzeća “natprosječno visoki jer nemaju dovoljno kapitala i u velikoj se mjeri oslanjaju na kratkoročni dug što ih čini izrazito osjetljivima na fluktuacije poslovnoga ciklusa”.

Statistički ured Europske unije Eurostat ovih je dana objavio nalaze istraživanja koji samo potvrđuju da je segment malog i srednjeg poduzeća i u drugim zemljama sve ranjiviji jer su im ili skuplji ili sve teže dostupni krediti. U 19 od 20 zemalja EU za koje su dostupni podaci udio neuspješnih zahtjeva tih poduzeća za kreditima porastao je u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Najveći porast zabilježen je u Bugarskoj u kojoj je udio “odbijenica” porastao sa 3 na 36 posto. Slijede je Irska u kojoj je 2007. odbijenica bilo samo jedan posto, a lani 27 posto, te Letonija s porastom sa 4 na 26 posto. Samo u Švedskoj je neuspješnih aplikacija za kredite MSP lani bilo manje nego prije krize, udio im je pao s devet na šest posto.

Rekorderi
Tri zemlje s najvećim porastom udjela odbijenih kreditnih zahtjeva malih i srednjih tvrtki lani su prednjačile visinom tog postotka, a slijede ih Nizozemska s visokih 23 posto te Litva i Velika Britanija (po 21%). Nasuprot tome nalazi istraživanja koje pokriva 25.000 tvrtki diljem EU upućuju da se mala i srednja poduzeća u Finskoj vrlo rijetko suočavaju s odbijenicama banaka (0,2 posto), a one su relativno rijetke lani bile i u Malti (dva posto) te Poljskoj (četiri posto) i Italiji (pet posto). Koliko su često u Hrvatskoj “mali i srednji” suočeni s odbijanjem kreditnih zahtjeva nema dostupnih podataka, ali o ranjivosti tog segmenta gospodarstva govore kretanja loših plasmana banaka. U HUB Analizama, koje su se bavile sektorom MSP, istaknuto je kako je udio loših plasmana banaka kod malih i srednjih tvrtki i prije krize 2009. bio veći nego za druge tržišne segmente, ali je tijekom krize upravo kod njih i najviše povećan; sa 6,5 na 12,7 posto naspram povećanja sa 1,7 na 5,8 posto kod velikih poduzeća te sa 2,8 na 3,9 posto kod stanovništva. Ti podaci izneseni su nedavno u publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB Analize) u kojoj se zaključuje kako su rizici te skupine poduzeća “natprosječno visoki jer nemaju dovoljno kapitala i u velikoj se mjeri oslanjaju na kratkoročni dug što ih čini izrazito osjetljivima na fluktuacije poslovnoga ciklusa”.

Dinamičan sektor
Istodobno je sektor malih i srednjih poduzeća izrazito dinamičan i oko 80 posto rasta zaposlenosti u sektoru poduzeća nastaje u toj zoni.

Autor: Jadranka Dozan
10. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati