EN DE

Türk bi da države regije umjesto tenka zajednički rade avion

Autor: Rato Petković,VLM
09. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Slovenski predsjednik podsjetio je poslodavce u Aranđelovcu na uspješan projekt u bivšoj SFRJ, kada je proizveden tenk M-84

Više od stotine poslodavaca iz jugoistočne Europe na skupu u Aranđelovcu poslalo je prošlog vikenda poruku političarima da stvore ozračje u kojemu će se gospodarstvo moći povezivati i postati konkurentno na trećim tržištima. Opća je ocjena kako taj skup predstavlja promjenu i izvrstan početak regionalne suradnje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U traganju za zajedničkim projektima iskazane su brojne zamisli, među kojima se našao i prijedlog za objedinjavanje potencijala u proizvodnji zajedničkoga zrakoplova. Izrekao ga je vrlo diplomatski slovenski predsjednik Danilo Türk podsjećajući na uspješan projekt u bivšoj SFRJ kada je proizveden tenk M-84 koji se iskazao u “Pustinjskoj oluji”. Sada bi to mogao biti zrakoplov. Türk je rekao da u Sloveniji postoji projekt za proizvodnju električnog zrakoplova, u Hrvatskoj električnog automobila, a u Srbiji se već proizvode letjelice za školsku obuku. Kako pojedinačno nijedno gospodarstvo nije dovoljno jako da samo proizvede zrakoplov zanimljiv za tržište, objedinjavanjem umijeća i materijalnih mogućnosti mogao bi nastati proizvod atraktivan poput nekadašnjega tenka. Bačena “kost” je ipak ostala u kutu jer su menadžeri bili više zaokupljeni tekućim poteškoćama apelirajući na vlasti u državama regije da objedine napore u ubrzanju izgradnje infrastrukture, koja bi gospodarstvima omogućila lakše povezivanje.

Više od stotine poslodavaca iz jugoistočne Europe na skupu u Aranđelovcu poslalo je prošlog vikenda poruku političarima da stvore ozračje u kojemu će se gospodarstvo moći povezivati i postati konkurentno na trećim tržištima. Opća je ocjena kako taj skup predstavlja promjenu i izvrstan početak regionalne suradnje.

U traganju za zajedničkim projektima iskazane su brojne zamisli, među kojima se našao i prijedlog za objedinjavanje potencijala u proizvodnji zajedničkoga zrakoplova. Izrekao ga je vrlo diplomatski slovenski predsjednik Danilo Türk podsjećajući na uspješan projekt u bivšoj SFRJ kada je proizveden tenk M-84 koji se iskazao u “Pustinjskoj oluji”. Sada bi to mogao biti zrakoplov. Türk je rekao da u Sloveniji postoji projekt za proizvodnju električnog zrakoplova, u Hrvatskoj električnog automobila, a u Srbiji se već proizvode letjelice za školsku obuku. Kako pojedinačno nijedno gospodarstvo nije dovoljno jako da samo proizvede zrakoplov zanimljiv za tržište, objedinjavanjem umijeća i materijalnih mogućnosti mogao bi nastati proizvod atraktivan poput nekadašnjega tenka. Bačena “kost” je ipak ostala u kutu jer su menadžeri bili više zaokupljeni tekućim poteškoćama apelirajući na vlasti u državama regije da objedine napore u ubrzanju izgradnje infrastrukture, koja bi gospodarstvima omogućila lakše povezivanje.

Tako zasad kao zajednički projekt ostaje željezničko poduzeće Cargo 10, nastalo s namjerom da se ubrza prijevoz robe iz središnje Europe na Bliski istok. Prema ocjeni Damira Kuštraka, potpredsjednika Agrokora, veliku zapreku predstavlja to što se infrastruktura u stopostotnom iznosu nalazi u državnome vlasništvu te bi trebalo regulirati tko njome upravlja. On smatra kako je nužno napraviti logističko središte u blizini Beograda te da sve zemlje imaju master-planove za bitne infrastrukturne projekte. Vojin Lazarević, jedan od vodećih biznismena u energetskom sektoru u regiji, smatra da ni razvoj obnovljivih izvora nije moguć bez investiranja u mrežne sustave za prijenos konvencionalno dobivene struje. Elektroenergetska infrastuktura je, smatra, usko grlo u razvoju regije. Zapaženo je izlaganje Ivana Ergovića, predsjednika HUP-a, koji žali što dijalog političke i poslovne elite nije konstantan. Ergović smatra da je zajednički problem pad konkurentnosti gospodarstava u regiji koja od 2005. idu silaznom putanjom. S nekonkurentnošću se, smatra, moraju uhvatiti u koštac sve vlade i politike. Podržala ga je Kori Udovički, predstavnica UN, ocjenjujući kako nijedna zemlja pojedinačno ne može izvoziti na brzorastuće rusko tržište jer ne može proizvesti potrebne količine.

Autor: Rato Petković,VLM
09. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close