Pogoršanje ekonomske situacije na globalnoj razini potaknulo je mnoge hrvatske poduzetnike, koji tome ranije nisu pridavali važnost, da sve više koriste usluge bonitetnih tvrtki i provjeravaju svoje inozemne partnere prije nego stupe u poslovne odnose. Potvrđuju nam to u udruženju Hrvatski izvoznici, koje surađuje s bonitetnom kućom BonLine, inače predstavnikom najveće i najstarije bonitetne kuće na svijetu Dun & Bradstreet.

Kriza otvorila oči
“Od početka krize poduzeća puno više provjeravaju kako domaće, tako i strane poslovne partnere i bonitet poprima sve značajniju ulogu u donošenju poslovnih odluka”, ističe BonLineov direktor Veljko Drakulić, te navodi kako je broj zahtjeva za bonitetnim izvještajima u prvih devet mjeseci ove godine veći od ukupnog broja zahtjeva za stranim bonitetima u cijeloj prošloj godini. Najviše se, kaže, naručuju boniteti za tvrtke s područja regije i Europske unije, što je i logično s obzirom da su na tom području smješteni i glavni hrvatski trgovinki partneri. U bonitetnim izvješćima, koja su putem BonLinea i mreže Dun &Bradsteet-a dostupna za čak 180 milijuna tvrtki iz cijeloga svijeta, poduzetnici mogu doći do podataka o bilanci stanja i uspjeha, kao i do toga kako određeni kupac plaća i u kojem mu se iznosu robu može dati na odgodu.

Upravo podaci o plaćanju bude velik interes naših izvoznika, budući da problemi s neplaćanjem, na koje se intenzivno posljednjih desetak godina nailazilo na hrvatskome terenu, postaju sve češća tema i na drugim stranim tržištima. Tako, primjerice, poduzeća u Njemačkoj i Nizozemskoj, prema podacima koje smo dobili od BonLinea, najbolje plaćaju, dok su najlošije platne navike kompanija u Irskoj i Portugalu. U Njemačkoj, naime, točno na vrijeme plaća 55,34 posto tvrtki, dok ih 26 posto kasni do 15 dana, a tek 8 posto kasni između 16 i 22 dana, te oko 3 posto od 23 do 29 dana. Više od 30 dana u Njemačkoj kasni s plaćanjem tek 4,5 posto tvrtki. Sličan je omjer i u Nizozemskoj, u kojoj točno na vrijeme plaća 53,41 posto poduzeća, a u kategoriji onih koji duguju duže od 30 dana nalazi ih se tek 3,58 posto. S druge strane, Portugalaca koji na vrijeme plaćaju svoje ugovorene obveze tek je 23,3 posto, dok ih gotovo 20 posto kasni duže od 30 dana. U Irskoj 21 posto točno u rokovima plaća fakture, a gotovo 11 posto ih odgađa plaćanje duže od 30 dana.

I stranci provjeravaju Hrvate
S obzirom na gospodarsku krizu, na mnogim našim izvoznim destinacijama također raste indeks insolventnosti. Doduše, u drugom je kvartalu ove godine, kako naglašava Veljko Drakulić, unatoč globalnom ekonomskom usporavanju broj stečajeva mjeren po D&B-evim globalnim indeksom insolventnosti u padu, i to se spustio na najnižu razinu još od trećeg kvartala 2007., odnosno na razinu razdoblja prije krize. Najviše se pad stečajeva bilježi u zemljama poput Brazila i Južne Afrike, dok sve regije, osim eurozone koja je pogođena dužničkom krizom, bilježe pad broja stečajeva na godišnoj razini. Najvećim porastom broja stečajeva izdvajaju se, pak, Mađarska, u kojoj su tvrtke imale velika zaduženja u švicarskim francima, te Španjolska u kojoj je val stečajeva najviše zahvatio sektore hotelijerstva i cateringa, te agrikulture i veleprodaje, dok je zaustavljen takav trend u tamošnjem najvažnijem industrijskom sektoru – građevini. BonLineov direktor ističe kako se zbog daljnjeg globalnog usporavanja ekonomije očekuje blagi rast broja stečajeva, te stoga dodatno savjetuje hrvatskim izvoznicima da provjere bonitet svakog kupca u inozemstvu prije nego pritupe sklapanju posla. Napominje i da stranci sve više provjeravaju naše tvrtke, a najviše za time posežu Nijemci i Austrijanci.