Kunska štednja u domaćim bankama, mjerena štednim i oročenim depozitima, na kraju srpnja iznosila je 37,9 milijardi kuna. Ta je brojka za 169 milijuna kuna veća nego u lipnju, odnosno za 2,2 milijarde kuna veća nego u istom razdoblju prije godinu dana, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke koji se odnose na kraj srpnja.

U ukupnoj kunskoj štednji najviše sudjeluju građani; gotovo 53 posto ili 20,1 milijardu kuna čine kunski depoziti stanovništva dok je 27 posto ili 10,2 milijarde kuna udio kunskih korporativnih depozita. Najnoviji podaci ukazuju na trend rasta štednje; kunski depoziti bilježe rast, dok je štednja u stranim valutama nastavlja usporavati. Nakon što su se u lipnju smanjili, rast kunskih depozita u srpnju se povećao i time pridonio ubrzanju godišnje stope depozita u domaćoj valuti s 2,5 posto u lipnju na 6,1 posto u srpnju. Devizni depoziti u bankama, nastavili su se usporavati i njihova je godišnja stopa promjene u srpnju manja za 2,9 posto, a isključi li se utjecaj tečaja pad je iznosio 0,5 posto. Pad devizne štednje posljedica je slabije štednje segmenta stanovništva, kao i nastavka nepovoljnih kretanja korporativne devizne štednje na godišnjoj razin pa je u bankama tako 143,2 milijarde kuna devizne štednje.