Dok su drugi znanstvenici smanjili dijagnostičke testove kako bi se preselili na teren s malenim pumpicama i cjevčicama tankim poput konca u torbama s liječničkom opremom koje stoje 50 tisuća dolara, testovi koje je razvio George Whitesides u svom kemijskom laboratoriju na Harvardu manji su od poštanske markice i stoje manje od penija. U čemu je njegova tajna? U papiru.

Naime, Whitesides je shvatio kako kap krvi ili urina prolazi kroz papir. A kad bi taj papir bio prožet sićušnim kanalima kojima bi krv putovala i na putu nailazila na mine u obliku osušenih bjelančevina i kemijskih boja, komadić papira veličine nokta postao bi mini laboratorij koji bi se najjednostavnijim fotokopirnim uređajem mogao proizvoditi u bezbroj komada. Tvrtka Diagnostics for All (Dijagnostika za svakoga) koju je Whitesides osnovao prije četiri godine, već je osmislila takav test za bolesti jetre. Potrebna mu je samo jedna kap krvi, traje oko 15 minuta, a može ga očitati i potpuni laik. Korištenje papira u dijagnostičkim testovima ne predstavlja nikakvu novost. On se, naime, već koristi u kućnim testovima na trudnoću i priboru za dijabetičare. No, Whitesides je patentirao način kako kontrolirati tijek kroz nekoliko slojeva u svrhu složenijih dijagnoza. Izvršna direktorica njegove tvrtke Diagnostics for All izjavila je da su se ti testovi pokazali točnima u 90 posto slučajeva na uzorcima krvi koji su prethodno pregledani u laboratoriju harvardske škole medicinskog fakulteta Beth Israel Deaconess. “Kad je u pitanju svježa krv, trebali bi biti još točniji”, dodala je Ryan. Kasnije ove godine u Indiji će se provesti prva ispitivanja tih testova u realnim okolnostima.Početna skupina ciljnih korisnika su pacijenti koji boluju od AIDS, zbog kojega su oboljeli i od tuberkuloze, a koji moraju uzimati snažne koktele lijekova. Neki od tih lijekova oštećuju jetru, a smrt uslijed oštećenja jetre je 12 puta učestalija kod Afrikanaca negoli Amerikanaca koji boluju od AIDS-a, objasnila je Ryan, upravo zbog činjenice da su jetrene probe skupe i da je za njih potrebno nekoliko bočica krvi. Navedeni test na papiru razvijen je zahvaljujući donaciji od 10 milijuna dolara Zaklade Bill & Melinda Gates, a ta zaklada i britanska vlada upravo su donirale još tri milijuna dolara kojima će se financirati osmišljavanje još tri testa na papiru koji bi trebali pomoći poljoprivrednicima.

Jedan od njih je test na aflatoksin, otrovnu tvar koju proizvodi plijesan koja raste na kukuruzu, kikirikiju i drugim usjevima. Velike doze mogu prouzročiti rak jetre, ali čak i vrlo malene količine utječu na rast djece. Poljoprivrednici koji mogu dokazati da na njihovim plodovima nema te plijesni ne samo da štite svoje obitelji, već i postižu više cijene. No, postojeći testovi stoje šest dolara po komadu, što si ratari ne mogu priuštiti. Ryan procjenjuje kako bi se test na papiru na koji bi se nakapala voda prelivena preko zrna mogao izraditi za manje od 50 centi. A ukoliko se počne masovno proizvoditi, stajao bi tek nekoliko penija. Proizvodnja testova nije nimalo tehnološki izazovna. List filter papira, izrezan rukom, stavi se u pisač koji umjesto tonera koristi otopljeni crni vosak. Na papir standardne veličine stanu 132 testa koji nalikuju gumbu košulje. Zatim se taj list na nekoliko sekundi zagrije kako bi papir upio vosak i izradio kanaliće. Reagenti se dodaju ručno, uz pomoć pipete, što jest zamoran posao, ali kako kaže Ryan, stroj koji bi to automatski radio stoji 100.000 dolara i trenutno im je izvan proračuna. Zatim se ti papirnati “gumbići” izrežu računalnim skalpelom.Whitesides smatra kako njegovi papirnati testovi donose veliku korist. Planira i izradu naprave koja bi nalikovala mjeraču glukoze na baterije, kakvog koriste dijabetičari. Na idejnom planu osmislio je i čip kojim će se brojati koliko stanica u kapi krvi sadrži parazite malarije. Maratonci bi tijekom trčanja mogli čipom obrisati znojno čelo i na taj način provjeriti jesu li im elektroliti još uvijek uravnoteženi, te tek tada odlučiti hoće li popiti još malo vode. Ryan kaže da bi zahvaljujući takvim ciljanim skupinama korisnika tvrtka dobila stalan izvor prihoda kojima bi financirala svoja istraživanja u Africi.Ali, dodala je, “očekujem znatan otpor tvrtki koje se oslanjaju na laboratorije, jer one od toga žive”.

Donald G. McNeil Jr.