Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dizanje neoporezivog dijela razbjesnilo gradove i općine

Autor: Marija Brnić
29. rujan 2011. u 11:20
Podijeli članak —

HDZ je očito pročitao moju knjigu u kojoj sam detaljno obrazložio tu kardinalnu, nužnu mjeru, žao mi je što ju SDP nije uključio u svoj program

Povećanje neoporezivog dijela dohotka na visinu životnog minimuma, jedna od mjera koju HDZ najavljuje dobije li još jedan mandat, odmah je u startu podijelilo javnost. U programu nije navedena točna brojka na koju bi se razinu podigla granica dohotka (sada je 1800 kuna) koja ne bi podlijegala oporezivanju. Do zaključenja broja nismo dobili podatak iz HDZ-a, no već i na samu najavu dizanja neoporezivog dijela plaća negoduju predstavnici gradova i općina jer njima prihodi s tih osnova predstavljaju jedan od glavnih izvora punjenja proračuna. Iz redova sindikata, ali i gospodarstva, s druge strane takav potez dobiva pun potporu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Barem 3600 kuna
“Još od 2009. se zalažem za takvu poreznu korekciju i vidim da je HDZ pročitao moju knjigu u kojoj sam detaljno obrazložio tu kardinalnu, nužnu mjeru, a žao mi je što je i SDP nije preuzeo u svoj program”, ističe ekonomist koji redovito kritizira HDZ-ovu gospodarsku politiku Guste Santini. Zagovara ne samo da se prag oporezivanja dohotka podigne nego da se i drastično poveća neoporeziva osnovica. Minimalno u ovom trenutku, prema Santiniju, taj dio dohotka treba udvostručiti, odnosno podići ga na najmanje 3600 kuna, a idealno bi bilo na 5000. “Time bi se zapravo oslobodilo plaćanje poreza na plaće u velikom dijelu gospodarstva, od tekstilne i drvne industrije do trgovine na malo, u kojima su u pravilu minimalne plaće”, ističe Santini dodajući da bi se time isprva stvorila rupa u državnim prihodima, odnosno prihodima lokalnih jedinica, ali bi se to ubrzo nadoknadilo automatski smanjenjem sive ekonomije. “Taj bi potez bio izravna subvencija gospodarstvu u pravcu jačanja izvoza i očuvanja velikog dijela radnih mjesta, a učinci bi takve mjere bili neuporedivo veći od potencijalnoga gubitka poreznih prihoda”, poručuje Santini. Njegovo mišljenje ne dijeli i predsjednik Udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Uz opasku da ne želi kao član SDP-a komentirati ostatak HDZ-ova programa, već da ocjenu daje u ime svih gradova okupljenih u Udrugu, Obersnel upozorava da bi se dizanjem neoporezive osnovice dohotka gradovima srezao golem dio prihoda.

Povećanje neoporezivog dijela dohotka na visinu životnog minimuma, jedna od mjera koju HDZ najavljuje dobije li još jedan mandat, odmah je u startu podijelilo javnost. U programu nije navedena točna brojka na koju bi se razinu podigla granica dohotka (sada je 1800 kuna) koja ne bi podlijegala oporezivanju. Do zaključenja broja nismo dobili podatak iz HDZ-a, no već i na samu najavu dizanja neoporezivog dijela plaća negoduju predstavnici gradova i općina jer njima prihodi s tih osnova predstavljaju jedan od glavnih izvora punjenja proračuna. Iz redova sindikata, ali i gospodarstva, s druge strane takav potez dobiva pun potporu.

Barem 3600 kuna
“Još od 2009. se zalažem za takvu poreznu korekciju i vidim da je HDZ pročitao moju knjigu u kojoj sam detaljno obrazložio tu kardinalnu, nužnu mjeru, a žao mi je što je i SDP nije preuzeo u svoj program”, ističe ekonomist koji redovito kritizira HDZ-ovu gospodarsku politiku Guste Santini. Zagovara ne samo da se prag oporezivanja dohotka podigne nego da se i drastično poveća neoporeziva osnovica. Minimalno u ovom trenutku, prema Santiniju, taj dio dohotka treba udvostručiti, odnosno podići ga na najmanje 3600 kuna, a idealno bi bilo na 5000. “Time bi se zapravo oslobodilo plaćanje poreza na plaće u velikom dijelu gospodarstva, od tekstilne i drvne industrije do trgovine na malo, u kojima su u pravilu minimalne plaće”, ističe Santini dodajući da bi se time isprva stvorila rupa u državnim prihodima, odnosno prihodima lokalnih jedinica, ali bi se to ubrzo nadoknadilo automatski smanjenjem sive ekonomije. “Taj bi potez bio izravna subvencija gospodarstvu u pravcu jačanja izvoza i očuvanja velikog dijela radnih mjesta, a učinci bi takve mjere bili neuporedivo veći od potencijalnoga gubitka poreznih prihoda”, poručuje Santini. Njegovo mišljenje ne dijeli i predsjednik Udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Uz opasku da ne želi kao član SDP-a komentirati ostatak HDZ-ova programa, već da ocjenu daje u ime svih gradova okupljenih u Udrugu, Obersnel upozorava da bi se dizanjem neoporezive osnovice dohotka gradovima srezao golem dio prihoda.

Nema decentralizacije
“Zgrožen sam takvom najavom, a posebno jer se istodobno ne spominje nikakva mjera kojom bi se omogućio nastavak decentralizacije i osiguranje drugih prihoda lokalnim jedinicama”, ističe Obersnel te podsjeća da su gradovi još lani jednoglasno zatražili ustavnu ocjenu izmjena Zakona o porezu na dohodak, zbog kojeg su gradovi i općine ostali “kraći” za u prosjeku deset posto prihoda, odnosno za više od milijarde kuna. “Ove najave bile bi samo nastavak te politike i kočenje daljnje decentralizacije”, zaključuje Obersnel.

Kako to izgleda u praksi

Platforma sindikata
Sindikati pozdravljaju HDZ-ovu najavu dizanja neoporezivog dijela plaća. Ozren Matijašević (HUS) poručuje da je otvoreno pitanje u tom pogledu jedino što bi za HDZ-ovu vlast u 21. stoljeću bila visina životnog minimuma, a što u programu ističu kao novu granicu za oporezivanje dohotka. Mladen Novosel (SSSH) podsjeća da je u platformi sindikata upućenoj svim strankama uoči izbora ta razina postavljena u visini minimalne plaće, a to je 2840 kuna.

Proračuni gradova
Gradovima i općinama slijeva se 55 posto poreza na dohodak, 15,5 posto županijama, a ostatak od 17,5 posto dobiva država kao udio za pomoć u izravnjavanju za decentralizirane funkcije.

Autor: Marija Brnić
29. rujan 2011. u 11:20
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve

Porezna politika ne može stvoriti rješenje bez temelja finacijskog opstanka -monetarnog stupa vlasti. http://sites.google.com/site/financijskisustav/razdvajanje-stvaranja-i-posudivanja-novca

@esseker

To je sav smisao hrvatskog poreznog sustava. Sto vise novca dati u ruke politicarima, kako bi imali sto bolju priliku za ukrasti.

Jadranka je imala napraviti nesto za one koji rade, medutim ona se odlucila skupljati glasove onih koji ne rade.

Ne samo da nije podigla neoporezivu osnovicu nego je ukinula porezne olaksice. Sav teret krize prebacila je na zaposlene u privatnom sektoru koji su pod njenom vladom masovno otpustani i kojima je Jadranka podigla poreze.

Jadranka Kosor je citavu svoju politicku karijeru gradila na podrsci neradnika i ja ne vidim kako se to moze promjeniti u buducnosti.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close