Srčane bolesti i moždani udar uzrokuju svake godine 17,2 milijuna smrti u svijetu. Ove su bolesti ujedno i najvažniji uzrok radne onesposobljenosti, invaliditeta, hospitalizacija i predstavljaju najbitniju stavku u sveukupnom izdvajanju za zdravstvo. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 80% prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može se spriječiti otklanjanjanjem glavnih čimbenika rizika: pušenja, nepravilne prehrane i tjelesne neaktivnosti.

Drugim riječima, iako razvoj ovih bolesti ovisi o genetskom nasljeđu, ovisi i o načinu života. I dok na neke faktore rizika ne možemo utjecati (dob, spol, obiteljska anamneza), neki se mogu uspješno sprječavati i kontrolirati (pušenje, povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol).U Hrvatskoj su ove bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2010. godine umrlo 25.631 osoba, odnosno 49,2%. Kardiovaskularne bolesti nisu samo prioritetni zdravstveni, već i općedruštveni problem pa se tako svake godine obilježava i Svjetski dan srca. U Hrvatskoj je obilježen 24. rujna pod sloganom ‘Jedan svijet, jedan dom, jedno srce’. Stručnjaci su poručili kako su četiri cilja kojima treba težiti: ukinuti pušenje u svom domu, opskrbiti svoj dom zdravom hranom, postati tjelesno aktivan i naučitit vlastite brojeve (krvni tlak, razina kolesterola i glukoze u krvi, indeks tjelesne mase, opseg struka). Cilj planiranih aktivnosti je podizanje svijesti opće populacije, ali i stručne javnosti o potrebi rada na prevenciji kardiovaskularnih bolesti i promicanju, očuvanju i unaprjeđenju zdravlja srca. Veliki broj ovih bolesti moguće je spriječiti primarnom prevencijom, te promicanjem zdravnog načina života. Osim prestanka pušenja i zdrave prehrane, za zdravlje srca važna je i tjelesna aktivnost pa kardiolozi preporučuju što manje vremena pred televizorom, a što više aktivnog boravka na otvorenom. Zdravlju srca pridonijet će i redovita kontrola krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, indeksa tjelesne mase te opsega struka jer je jedan od vrlo čestih uzročnika srčanih bolesti prekomjerna tjelesna masa.

Činjenice

Crne statistike
Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj je od ukupnog broja umrlih osoba (52.414), 49,56% odnosno 25.976 umrlo od posljedica kardiovaskularnih i drugih cirkulacijskih bolesti. Najveći broj osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca što uključuje koronarnu bolest srca, akutni infarkt miokarda i druge oblike te bolesti. Pa iako u posljednje dvije godine prvi put u Hrvatskoj bilježimo lagani pad mortaliteta od kardiovskularnih bolesti, lani su one odnijele 25.631 život, pri čemu češće pogađaju žene, ali u ranijoj dobi do 65 godina starosti češće stradavaju muškarci.